Rastućem, neprofitnom sektoru u Hrvatskoj nedostaje dobar menadžment. S približavanjem Hrvatske europskim integracijama broj udruga građana kao neprofitnih, nevladinih organizacija iz dana u dan raste. Proces je potpomognut i vrlo pojednostavljenom zakonskom procedurom koja omogućuje i njihovo formalno registriranje – za osnivanje udruge potrebna su, naime, samo tri osnivača. Istodobno, s porastom broja udruga ne raste i utjecaj civilnog sektora. U Hrvatskoj je registrirano više od 20.000 udruga, što jezikom statistike znači da na 1000 stanovnika ima gotovo pet udruga. Iako je broj nevladinih organizacija važno mjerilo razvijenosti civilnoga društva (u Finskoj, primjerice, ima više od 20 organizacija na 1000 stanovnika) – njihov broj ne znači nužno i snažnu civilnu scenu koja ima kapacitete za relevantno parnerstvo s gospodarskim sektorom i politikom. Uz to, broj registriranih udruga mnogo je manji od stvarno aktivnih udruga. Zašto brojne registrirane udruge kratko opstaju na civilnoj sceni koja se financira donatorskim novcem? Odgovor je, kažu stručnjaci, istovjetan onome u svijetu profita: ne postoji kvalitetan menadžment. Ljudi okupljeni oko zajedničke ideje, sličnih interesa jednostavno nemaju znanja kako upravljati udrugom i to je ključni razlog zašto je mnogo više udruga tek broj u registru nevladinih udruga u Republici Hrvatskoj, a mali broj dobro pozicioniran u javnosti. Na tragu te spoznaje u Zagrebu je ustrojen poslijediplomski specijalistički studij za menadžment u nepforitnom sektoru, a studij je pokrenut inicijativnom Uprave Hrvatskog Caritasa radi, kako kažu, podizanja razine znanja i vještina sadašnjih i budućih lidera u neprofitnom sektoru. Studij slijedi europski sustav bodovanja te je verificiran na Sveučilištu, a uspio je okupiti relevante predavače s domaćih i europskih fakulteta. Dr. Nikša Alfirević, predavač na ovom poslijediplomskom studiju sa Ekonomskog fakulteta iz Splita, kaže kako se za ovaj studij uglavnom odlučuju ljudi koji rukovode, vode i upravljaju u neprofitnom sektoru koji pokriva udruge i ustanove. Uočena je, naime, potreba da se za neprofitne organizacije osmisli sustavan način stjecanja znanja u menadžerskim vještinama i znanjima radi boljeg upravljanja u udrugama, a tako i uspješnije promjene društva prema onomu što nazivamo “civilnim društvom”.
Usavršiti i formalno diplomom potvrditi svoja znanja u menadžmentu neprofitnih organizacija odlučila je i Gordana Forčić, članica Upravnog odbora Udruge Smart iz Rijeke.

“Postojanje ovakvog studija putem kojeg se kroz formalno obrazovaje pruža mogućnost stjecanja znanja iz područja menadžmenta neprofitnih organizacija još je jedan pokazatelj sve veće važnosti razvoja neprofitnog sektora u Hrvatskoj, ali i potrebe za ulaganjem u njegovo daljnje jačanje i razvoj. Studij daje mogućnost polaznicima da kroz različite pristupe u radu dobiju pregled svih ključna područja menadžmenta neprofitnih organizacija. Mislim da je za buduće generacije zbog još veće kvalitete i aktualnosti sadržaja potrebno maksimalno uključiti primjere dobre prakse te iskustva praktičara iz hrvatskog neprofitnog sektora uz uključivanje različitog profila vanjskih predavača u okviru svakog kolegija studija”, kaže Gordana Forčić iz Smarta, Udruge za razvoj civilnoga društva koja je primjer prilično dobrog upravljanja u neprofitnom sektoru. Zapravo, same pojedine Udruge imaju u svojoj misiji upravo podučavanje o upravljanju neprofitnim organizacijama. Smart je osnovan radi jačanja i pružanja podrške razvoju neprofitnog sektora i provodi edukacijske radionice, tehničku pomoć i konzultacije za neprofitne udruge. Surađuju i s javnim i poslovnim sektorom kako bi potaknuli međusobnu suradnju. Značenje međusektorske suradnje ističe i Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap koja je na prostoru Slavonije i Baranje stekla prepoznatljiv imidž upravo na promoviranju međusektorske suradnje i razvoja neprofitnog poduzetništva. I S. Vuković naglašava nedostatak znanja o menadžmentu među udrugama.“Za upravljanje udrugom potrebne su, zapravo, iste vještine kao i za upravljanje tvrtkom i te činjenice mnogi još nisu svjesni. Uz to, u civilnom je sektoru malo profesionalaca koji u tome imaju kvalitetna znanja i vještine. Slap putem projekta Pomak, koji je dugoročni program udruge, radi na jačanju održivosti udruga kroz neprofitno poduzetništvo i međusektorsku suradnju. A da bi udruge bile održive, neophodan im je i dobar menadžment i znanja iz neprofitnog marketinga”, kaže S. Vuković.

Edukacija o menadžmentu vremena  
Norveško-hrvatska konzultantska kuća Svan Consulting pokrenula je koncem ožujka seriju jednosatnih predavanja pod nazivom “Kava i edukacija”. Promiču poslovnu edukaciju u ležernoj atmosferi “coffee breaka”. Treće u nizu predavanja bit će održano danas (2. svibnja) od 11 do 12 sati, u Varšavskoj 8 u Zagrebu, uz gosta predavača prof. Miljenka Boškovića, izvršnog direktora u konzultantskoj kući Horizont Internacional. Govorit će o određivanju prioriteta u području vremenskog menadžmenta koji je sve potrebitiji menadžerski alat u situacijama ograničenog vremena i velike količine zadataka, a neophodan je ne samo menadžmentu već i zaposlenicima. Tehnikama određivanje prioriteta, tj. izdvajanju bitnog od nebitnog u ograničenom prostoru i vremenu odlučivanja postižu se bolji rezultati. Radi uštede vremene zato je Svan konsulting iskombinirao edukaciju s omiljenim hrvatskim ritualom ispijanja kava. U ovom slučaju s prof. Boškovićem, jednim od vodećih edukatora Hrvatske upravo u području Time Managementa, s više od 10 godina predavačkog iskustva.