U beogradskim medijima sve se češće tvrdi da je bogatstvo Miroslava Miškovića posljednjih godina raslo više na temelju visokog zaduženja kod banaka nego na ostvarenoj dobiti.

Neslužbeno se procjenjuje da dug najbogatijeg Srbina iznosi više stotina milijuna eura i da dovodi do problema u vladi jer Mišković traži da mu država omogući dobivanje subvencioniranih kredita kojima bi vraćao prispjele dugove za naplatu. Zbog straha od reakcije javnosti u vladi nisu udovoljili Miškovićevim zahtjevima. Država navodno traži da zauzvrat stekne pravo suvlasništva u njegovim tvrtkama. Mišković je prilikom uzimanja kredita pod hipoteku dao dio imovine nekih poduzeća, pa čak i tovljene svinje s farmi. Krediti dolaze na naplatu od 2008. do 2017. godine. Za gradnju Delta cityja, donedavno najvećega trgovačkog centra u Beogradu, uzet je kredit od Intesa banke u iznosu od 51,7 milijuna eura. S tim novcem građeno je sveučilišno naselje. Prodaja stanova je počela prije više mjeseci, ali zanimanje kupaca nije onakvo kako se očekivalo jer je na tržištu nekretnina pala prodaja stanova za 25 posto. Poduzeća koja posluju u sastavu Delta holdinga uzimala su kredite kod Hypo Alpe-Adria banke, Intesa banke, Privredne banke Beograd i Raiffeisen banke. Mišković vodi spor i oko luke Beograd, koju je kupio prije tri godine s Milanom Bekom i potpredsjednicom Delte Ivanom Veselinović za 45 milijuna eura. Gradska vlast nije im željela dati 200 hektara zemljišta na korištenje kada luka bude preseljena. Njihova namjera je da se ono iskoristi za gradnju poslovno-stambenoga kompleksa.