Nove napetosti u trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom, koja je nakon privremenog odustajanja usvajanja zakona o zaštiti domaćeg tržišta unutar Cefte uvela zabranu uvoza goveđeg mesa, peradi i ribe iz Hrvatske, isprovocirala je zasad diplomatsku notu Ministarstva vanjskih poslova. Ono je oštro prosvjedovalo protiv uvođenja neosnovanih mjera. Te bi mjere, prema prvim procjenama hrvatskih gospodarskih asocijacija, mogle prouzročiti goleme gubitke hrvatskim proizvođačima, i po nekoliko milijuna kuna dnevno, a znatno će se osjetiti i na ukupnoj trgovinskoj razmjeni dviju zemalja. BiH inače već pada na rang-ljestvici najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta pa je drugu poziciju, na kojoj se držala posljednjih godina, u prvom tromjesečju ponovno prepustila Njemačkoj. Italija je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni sa svijetom, i dalje glavno odredište za hrvatske proizvode unatoč snažnom padu u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje. I na svim najvećim izvoznim tržištima unutar Europske unije izvoznici imaju smanjenje plasmana roba, od Njemačke, Slovenije preko Austrije do Francuske, Velike Britanije, Mađarske, Poljske, Češke i Nizozemske.

Nova tržišta
No dok Bosanci ne žele hrvatsku ribu na svom terenu, ona je primjerice podigla daleki Japan u hijerarhiji ključnih hrvatskih izvoznih tržišta, a znatan skok ove godine bilježe i tržišta Sjeverne Amerike te Malte. Gledaju li se tržišta u razvoju koja udruženje Hrvatski izvoznici označavaju kao tržište s potencijalom rasta za hrvatske proizvode, a to su Brazil, Rusija, Kina, Indija i Hong Kong, ni na njima nije ostvaren znatniji iskorak. U Rusiju je, primjerice, plasirano 28 milijuna dolara u prvom tromjesečju, što je za 35 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Izvoz u Indiju pao je s ionako skromnih 5, na 3,8 milijuna dolara, Brazil je ostao na istoj razini kao lani u prvom tromjesečju, na svega 2,7 milijuna dolara, dok je jedino izvoz u Kinu povećan, i to za 43 posto, sa 5,7, na 8,2 milijuna dolara u prva tri mjeseca. Zbog nepovoljnih ekonomskih kretanja kojima su pogođena glavna hrvatska tržišta te s druge strane mjera koje pokušava nametnuti BiH za hrvatske prehrambene proizvode koji su izvozni adut u tu zemlju teško je predvidjeti kako će ljestvica glavnih izvoznih odredišta izgledati do kraja godine. Na upit je li, imajući u vidu činjenicu da kriza nije jednako pogodila sva tržišta, došlo vrijeme za znatnije preorijentiranje na nova tržišta, na kojima dosad nismo bili zastupljeni, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago ističe kako je to svakako jedna od mogućnosti, no i vrlo težak pothvat.

Ishitrena odluka
“Prije svega je potrebno poraditi na zadržavanju i proširivanju postojećih tržišta, a ako ostane snage, poželjno je i osvajanje novih”, ističe Bago. I Dubravko Miholić iz Hrvatskih izvoznika, koji u ponedjeljak održavaju četvrtu konvenciju, uvjeren je da je važno otkloniti probleme s BiH. “Rast svake nacionalne ekonomije treba temeljiti na povećanju konkurentnosti i uvođenju svih EU i inih standarda jer u protivnom uvođenjem blokada gube izvoznici i najbolji gospodarstvenici u obje zemlje”, kaže Miholić, koji se nada da će BiH odustati od ishitrene odluke.