Europsku turneju hrvatskog tima zaduženog za promociju novog izdanja euroobveznica mahom su pratili pozitivni signali. Većina financijaša vjeruje da ih neće pomutiti ni ‘zao čas’ u kojem se rejting agencija Fitch odlučila objaviti promjenu izgleda za Hrvatsku (u zaduživanju u lokalnoj valuti) sa stabilnih na negativne.

Ipak, vijesti o solidnom interesu ulagača za prošlotjednog roadshowa u konkretne će se brojke pretočiti tek sa zaključenjem knjige predbilježbi. Ta završnica počinje s početkom ovog tjedna (s tim da je u Velikoj Britaniji u ponedjeljak neradni dan) a zatvaranje se očekuje potkraj tjedna. Premda to znači da sve dosadašnje signale treba uzeti s ponešto zadrške, u financijskim krugovima barata se s prilično konkretnim očekivanim gabaritima tog izdanja. Tako, primjerice, nakon procjena da će se ići na obveznice s rokom (od tri) do pet godina, neslužbeni izvori govore o zaduženju na 5,5 godina. Ta nešto dulja ročnost pripisuje se raspoređivanju dospijeća tijekom 2014., budući da sredinom travnja 2014. Hrvatskoj na naplatu dolazi pola milijarde eura 10-godišnjih euroobveznica. I u vezi s cijenom neslužbeni su izvori dosta jasno iskristalizirali očekivani raspon. Tvrdi se da bi premija rizika trebala biti između 3,50 i 3,75 postotnih poena u odnosu na referentnu mjeru, a to je eurski tzv. midswap koji se u novije vrijeme češće koristi kao benchmark negoli njemačke obveznice (na koje su prinosi nešto niži). Kako dospijećem usporedivi eurski midswap trenutno iznosi od 2,80 do 2,90 posto, proizlazi da bi cijena hrvatskog zaduženja mogla biti oko 6,5 posto, odnosno u rasponu između 6,3 i 6,7 posto. Na konačnu cijenu utječe i veličina zaduženja pa se među analitičarima procjenjuje da bi uz iznos od milijardu eura, umjesto službeno proklamiranih 750 milijuna eura, raspon cijene možda ipak trebalo pomaknuti bliže sedam posto. Domaći analitičari ne sumnjaju u mogućnost države da u ovom trenutku prikupi milijardu eura.

No, gledajući malo više unaprijed, visokopozicionirani bankar kaže kako ne zna je li to dobro ili nije. Vlada, kaže, zasad ne daje naslutiti da je dovoljno svjesna kako je dosadašnji model rasta potrošen i da se što prije mora uhvatiti u koštac s reformama i racionalizacijom potrošnje. Kako se procjenjuje da će već za nekoliko mjeseci Vlada biti u prilici ponovno razmatrati novo zaduženje i/li rezove rashoda, za opuštanje nakon izdašnijeg zaduženja neće biti ni prostora. Bilo to, kako predviđaju u Fitchu, s Međunarodnim monetarnm fondom, ili bez njega. Inozemni analitičari skorašnje državno zaduženje najavljuju i kao svojevrsni test apetita investitora prema regiji u cjelini. Neke zemlje srednje i istočne Europe, ali i kompanije koje imaju viši rejting u posljednjih su mjesec, dva, doduše, već iskoristile trend smanjivanja krizom potencirane averzije prema riziku – od Češke i Slovačke koje su se na tržištu zadužile za 1,5 odnosno 2 milijarde dolara, pa do Poljske koja se 5-godišnjim obveznicama zadužila za 750 milijuna eura uz cijenu od 5,9 posto. Hrvatsko izdanje tako bi možda moglo više poslužiti kao signal drugim zemljama s donjim investicijskim razredom rejtinga ili onima iz nešto uže regije. Možda i više od toga ishod državnih obveznica trenutačno prate u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Bankari tvrde kako se veoma brzo po izdanju državnih euroobveznica može očekivati da se po istom poslu na tržištu ponovno okuša i HBOR u potrazi za nekoliko stotina milijuna eura.

Naglasci

Narušen i rejting Zabe
Nakon promjena izgleda rejtinga države, Fitch je potvrdio i dugoročni rejting Zagrebačke banke (BBB+), ali i promijenio njegov predznak sa stabilnog u negativni.

Pad tečaja
Iako će se nemali dio eura iskoristiti za refinanciranje ino obveza, to izdanje je već utjecalo na pad tečaja eura. U PBZ-u očekuju stabilizaciju tečaja u rasponu od 7,3 do 7,35 kuna za euro, a u Hypo banci i niže.