Za oporavak zemalja srednje i istočne Europe (SIE) većina ekonomista ključnim smatra oporavak svjetske potražnje koja će zaposliti lokalne proizvodne kapacitete koji posljednjih mjeseci u nizu zemalja bilježe pad proizvodnje i do 20-ak posto.

Usporedno s procjenama da će ove godine investicije u regiji pasti u prosjeku za 9,7 posto u odnosu na 2008. te da će se strana ulaganja prepoloviti (na 35 milijarde eura), inozemni analitičari kažu kako je područje SIE zapadnim kompanijama i dalje atraktivno za ulaganja. Unatoč rastu protekcionizma (i) u zapadnim zemljama, tamošnje kompanije i dalje honoriraju poticajnu kombinaciju nižih troškova proizvodnje i razine proizvodnosti koja je proteklih godina regiju prometnula u, kako kaže Debora Revoltella, analitičarka UniCredita za regiju, ‘proizvodnu ruku’ Europe. Zemlje koje su dosad uspješno privlačile proizvodne investicije žele to i dalje. Za to danas nisu dovoljne porezne stimulacije. Na manje izdašne priljeve kapitala sad odgovaraju novim paketima podrške kojima olakšavaju refinanciranje dugova i financiranje projekata. Najčešće pritom posežu za pojačavanjem raznih oblika garancijskih fondova. I dok je Poljska u proračunu povećala jamstveni paket na 9,3 milijarde eura, a Mađarska i Rumunjska povećale iznose jamstava do čak 90, odnosno 80 posto iznosa kredita, Hrvatska još uvijek razmatra kako ući u tu utrku. Da bi set mjera morao biti ambiciozniji, upućuju i nimalo pohvalni zaključci iz najnovijeg Godišnjaka globalne konkurentnosti. Ono o čemu se sad razmišlja je, kako kaže Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja, izrada paketa mjera za privlačenje ciljanih investicija. “Pojedini projekti u automobilskoj industriji o kojima smo dosad pregovarali su na čekanju, ali Agencija priprema pakete mjera za privlačenje ulaganja u proizvodnju hibridnih vozila”. Mikac dodaje i kako se pripremaju projekti velikih poduzetničkih zona koje bi bile prilagođene razvoju pojedinih industrija (pa tako i automobilske), i to prema dostupnosti educirane radne snage i infrastrukture. Koje proizvođaće će nastojati privući u Hrvatsku, u Agenciji još ne žele govoriti uz obrazloženje da se radi o nedovoljno odmaklim pregovorima. Vjerojatno je dio razloga i u dosadašnjem iskustvu s ishitrenim najavama zvučnih imena, od Toyote do Forda. O imenima je danas nezahvalno nagađati jer većina proizvođača već proizvodi ili razvija hibridne modele, a u Hrvatskoj ih već nude Toyota i Honda. Sam projekt zona te mjera za ciljano privlačenje investitora bit će predstavljen na jesen.

Iako se u jeku krize koja se najdrastičnije odrazila na prodaju automobila pomalo neobičnim čini da u Agenciji apostrofiraju upravo planove vezane uz auto-industriju, činjenica je da se i u ostatku srednje i istočne Europe nova proizvodna ulaganja događaju upravo u toj branši. Analitičari to pripisuju pripremama ulagača za “prvi dan poslije krize”, buduće da se s početkom oporavka očekuje rast potražnje i po stopama od 10 do 15 posto. Tako Fiat na jugu Poljske u proširenje tvornice ulaže 400 milijuna eura, Mercedes seli proizvodnju A i B klase u Mađarsku u što ulaže 800 milijuna eura, a jedan kineski proizvođač automobila u Bugarskoj će otvoriti 1500 radnih mjesta na sklapanju automobila. Druga niša u kojoj nije zamrla investicijska aktivnost u regiji je energetika, a uz državne infrastrukturne projekte riječ je o ulaganjima u obnovljive izvore. I u hrvatskoj agenciji za poticanje ulaganja potvrđuju da bilježe znatan interes za taj sektor. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša rade na kreiranju poticaja ulaganja u obnovljive izvore energije. U priču bi se trebao uključiti i HBOR. Hoće li se procjene o planiranim ulaganjima u regiji, uključujući i Hrvatsku, na kraju i ostvariti, ovisit će i o tome hoće li u zapadnim ekonomijama popustiti protekcionistički pritisci vlada s ciljem zadržavanja što veće zaposlenosti u vlastitom dvorištu. Svjetska banka od listopada prošle godine je ‘izbrojila’ čak 89 restriktivnih trgovinskih mjera koje je iskazalo 20 ekonomski najjačih zemalja.