Dok je u Hrvatskoj svečano predstavljena neodrživa i neobjašnjiva nogometna liga 16, tiho su se iz pozadine opet začuli glasovi o mogućoj uspostavi Srednjoeuropske ili Balkanske lige. Nogometni pandan Jadranske NLB lige objedinio bi najbolje klubove iz Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja, čija su prvoligaška natjecanja na niskim granama.

Ta bi se liga igrala paralelno s nacionalnim prvenstvima, a sezona bi joj počinjala sredinom veljače, kad su svi regionalni klubovi ispali iz UEFA-inih natjecanja. Počevši od 2000. ideja o regionalnoj ligi niče u prosjeku jednom godišnje i uvijek u pravilu zamire kad na dnevni red dođe pitanje sigurnosti na dvobojima hrvatskih, bosanskih i srpskih klubova. Otpor hrvatskih i srpskih huligana ponovnom nogometnom ujedinjenju toliki je da nitko ne želi preuzeti odgovornost za moguće žrtve. No, nakon tolikih godina potrošenih u jalovim raspravama oko smislenosti združenog ligaškog natjecanja na presjeku srednje i jugoistočnje Europe, više nije jasno tko bi bili idealni sudionici. Vodu ne drži nijedan od dva kriterija odabira članova lige, a to su tradicija i današnja snaga momčadi.Ako bi se sudionici birali po povijesnom značaju i snazi brandova, neke općepoznate klubove valjalo bi izvući iz naftalina. Budimpeštanski Ferencvaros, tradicionalno najpopularniji mađarski klub, 2006. je izbačen u drugu ligu zbog nelikvidnosti i tek se sad vraća u prvu ligu. Drugi mađarski velikani, Honved i MTK, u donjem su dijelu ligaške ljestvice. U Sloveniji, najpoznatiji je klub, ljubljanska Olimpija, rasformirana, a njen je istoimeni nasljednik startao iz četvrte lige i tek ovog proljeća izborio plasman u prvu. U Slovačkoj, bratislavski je Inter drugoligaš, a neko je vrijeme u nižem rangu boravio i najslavniji slovački klub, Slovan. U Srbiji, beogradska Crvena zvezda, nekadašnji europski i svjetski prvak, zadužena je za 19,3 do 22,3 milijuna eura i nije izvjesno da će dobiti licencu za iduću sezonu. U BiH, Željezničar je jedva prosječan prvoligaš, dok je Velež na rubu ispadanja u drugu ligu. Ako je kriterij za sudjelovanje u Srednjoeuropskoj ligi današnja snaga momčadi, tada bi pozivnice morale dobiti primjerice Celje (Slovenija), Žilina (Slovačka), Zrinjski i Slavija (Bosna) i Haladas (Mađarska), koji iskreno rečeno ljubitelje Dinama, Hajduka, Partizana, Zvezde, Sarajeva ili Ujpestija ne bi zanimali ništa više od današnjih suparnika iz vlastitih državnih prvenstava.

Regionalna liga dobila bi na težini tek kad bi u nju bilo moguće usisati velike klubove iz Austrije (Rapid, Austria, Salzburg) i češke (Slavia i Sparta), no dvojbeno je bi li se članovi urednijih i financijski naprednijih prvenstava pristali uvući u balkansko blato. Stanje klupskog nogometa u zemljama bivše Jugoslavije i susjedstvu moguće je procijeniti na temelju prosječnih posjeta na domaćim prvoligaškim utakmicama. Podaci za tekuću sezonu (osim za BiH, za koju najsvježiji podaci datiraju iz 2007.) govore o tragično niskom zanimanju za klupski nogomet, s izuzetkom Splita. Projekt stvaranja velikog Hajduka nakon privatizacije mobilizirao je navijače bijelih, koji su ove sezone na Poljud do 30. kola privlačili prosječno preko 10.000 gledatelja, skoro tri puta više nego Dinamo na Maksimir. U Srbiji, uvjerljivi prvak Partizan ne može se pohvaliti s osobitom posjetom, koja iznosi 5157 gledatelja po susretu. Unatoč slabijim rezultatima i financijskoj krizi, još uvijek je popularnija Zvezda s prosjekom od skoro 6000 posjetitelja. Vrlo slične posjete ostvaruju i vodeći po broju navijača u BiH i Slovačkoj, Sarajevo i Slovan iz Bratislave, dok iznenađuje status Haladasa iz Szekesfehervara u Mađarskoj s prosječno preko 6000 gledatelja. Od velikih mađarskih klubova jedino Ujpest bilježi nešto nalik dostojanstvenim brojkama (5177), dok ostali predstavnici iz Budimpešte imaju mizerne posjete: Vasas privlači po 2100, Honved 1589, a MTK nevjerojatnih 790 ljudi po utakmici!U usporedbi sa spomenutim zemljama, Austrija se nalazi u različitoj dimenziji, jer čak četiri njena prvoligaša registriraju posjete s više od 10.000 po susretu.

Vrijednosti najboljih klubova

Dinamo najskuplja momčad
U cijeloj regiji, uključujući i Austriju i Češku, Dinamo i Hajduk imaju uz Partizan najvrednije momčadi, koje je www.transfermarkt.de procijenio na znatno više od 30 milijuna eura. Crvena zvezda procijenjena je na solidnih 28,58 milijuna, no morala bi prodati 80% momčadi da bi podmirila dug od 22,3 milijuna eura. Iako je Dinamova momčad s 37,30 milijuna eura jednako vrijedna kao Partizanova, zbog manjeg broja prvotimaca prosječan zagrebački igrač ima najvišu cijenu u svim zemljama na prijelazu Srednje u Jugoistočnu Europu: 1,55 milijuna eura po paru nogu! Partizan je drugi s 1,43 milijuna po glavi nogometaša, a austrijski Salzburg treći s 1,23 milijuna eura. Koliko je nisko pao nekad slavni mađarski nogomet pokazuje i podatak da njegove vodeće momčadi vrijede manje od slovenskih, dok su slovačke još skromnije.