Ne postoji jasna veza između prioriteta Vlade i alokacije proračuna i vrlo je mali naglasak na efikasnost potrošnje.

Mišljenje je to o hrvatskoj javnoj potrošnji, odnosno izradi hrvatskog proračuna, izraženo u najnovijem istraživanju koje je objavio Međunarodni monetarni fond. Istraživanje se bavi “Naprednim reformama u upravljanju javnim financijama u jugoistočnoj Europi” te analizira glavne probleme s kojima se suočavaju države u regiji. Autori Eivind Tandberg i Mia Pavešić-Škerlep uspoređuju države te kažu kako su mnoge, poput Hrvatske, Slovenije, Moldavije i Bugarske, u posljednjih petnaestak godina uspjele “zabilježiti dobar napredak” u provođenju osnovnih reformi u upravljanju javnim financijama. No za Hrvatsku kažu kako se “srednjoročni fiskalni okviri revidiraju svake godine, no ne postoje objašnjenja za promjene u troškovima u odnosu na prethodne godine”. Naime, od 2005. godine u Hrvatskoj ministarstva pripremaju trogodišnje projekcije troškova. U istraživanju se ističe kako je napor da se predstavi programsko budžetiranje u Hrvatskoj dosad uglavnom bio uzaludan. Programsko budžetiranje se karakterizira kroz efikasnije upravljanje novcem poreznih obveznika jer se troškovi prate po projektima. Takav proračun ostavlja i više mjesta za lakšu kontrolu i veću transparentnost. Usporedba država u jugoistočnoj Europi još je jedanput pokazala ono što je već godinama poznata činjenica. Među njima Hrvatska ima najveći udio javnih financija u bruto domaćem proizvodu (BDP). Osim nje, jedino još Bosna i Hercegovina ima približno takav udio (oko 48%) državne potrošnje u BDP-u, dok ostale države bilježe bitno bolje “rezultate”. Među najboljima su Albanija, Makedonija i Rumunjska u kojima je taj udio manji od 35 posto. Hrvatska se, uz Moldaviju i Srbiju, nalazi među rijetkim državama kojima je u promatranih petnaestak godina taj udio rastao. Ostale su države bilježile ili pad ili se udio nije mijenjao. Autori napominju kako je u svim državama jugoistoka Europe primijećen nedostatak naprednih reformi u upravljanju proračunima. Dva područja u kojima su najviše potrebne reforme su srednjoročne projekcije potrošnje te praćenje uspješnosti i korisnosti proračunskih rashoda. U tom bi se smislu, stoji u istraživanju, države trebale prvo usredotočiti na sektore poput obrazovanja i zdravstva.

Izdvojeno

Državne investicije
Prema udjelu državnih investicija u BDP-u, Hrvatska se unutar regije nalazi među državama koje ulažu manje, podaci su iz istraživanja MMF-a. Osim Hrvatske, samo su u Makedoniji i Rumunjskoj posljednjih godina državne investicije iznosile 4 i manje posto BDP-a.