EN DE

Zbog nepristanka obitelji u Hrvatskoj se gubi 30 posto darivatelja organa

Autor: Dragan Grdić
17. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatska ima zakon pretpostavljenog pristanka pa su svi građani mogući darivatelji, ukoliko se za života nisu tome protivili

Lani je u Hrvatskim bolnicama presađeno 240 organa, a kako je rečeno povodom Tjedna transplantiranih, očekuje se da će otprilkie ista statistika obilježiti i ovu godinu. Po podacima udruge Transplant, koju vode Tanja Watz, koja je transplantirala bubreg, Mirela Pandžić, s transplantiranim srcem, i Berislav Modrić, s presađenom jetrom, 2008. je presađeno 65 jetara, 149 bubrega i 20 srca.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Srce se u Hrvatskoj presađuje samo u Zagrebu, a lani je 7 takvih zahvata obavljeno u KB Dubrava i 13 u KBC Zagreb. Bubrezi se presađuju u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, a najviše presađivanja obavljeno je u zagrebačkim KB Merkur i KBC Zagreb – ukupno 124. Od ukupno 240 presađenih organa 230 je presađeno s mrtvih, a samo 10 sa živih donora. Na žalost, broj osoba koje čekaju na presađivanje daleko je veći od broja organa ili tkiva raspoloživih za presađivanje. Na presađivanje organa i tkiva u Hrvatskoj čeka oko 700 osoba. Uz Austriju, Španjolsku, Luxemburg, Finsku, Poljsku, Portugal, Belgiju, Francusku, Mađarsku, Norvešku i mnoge druge svjetske zemlje Hrvatska ima zakon tzv. pretpostavljenog pristanka što znači da su svi građani mogući darivatelji ukoliko se za života nisu tome protivili. Osobe koje ne žele darovati organe i tkiva trebaju popuniti Izjavu o nedarivanju kod izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite. Izjave o nedarivanju upisuju se u registar nedarivatelja. Bez obzira na pozitivne zakonske propise, koji omogućuju darivanje organa, ukoliko se obitelj umrle osobe protivi darivanju organa, njihova želja se poštuje. Obitelj u većini slučajeva nije upoznata sa stavom umrlog člana obitelji o darivanju organa, te se godišnje gubi oko 30 posto mogućih darivatelja zbog nepristanka obitelji na eksplantaciju, iako umrla osoba nije izrazila protivljenje. Obitelj koja je upoznata s pozitivnim stavom preminule osobe o darivanju dijelova tijela nakon smrti, uglavnom poštuje želju umrlog i ne protivi se eksplantaciji.Organi i tkiva presađuju se vodeći računa o njihovoj jednakoj dostupnosti primateljima s Nacionalne liste čekanja u skladu s transparentnim, objektivnim i općeprihvaćenim medicinskim kriterijima.

Lani je u Hrvatskim bolnicama presađeno 240 organa, a kako je rečeno povodom Tjedna transplantiranih, očekuje se da će otprilkie ista statistika obilježiti i ovu godinu. Po podacima udruge Transplant, koju vode Tanja Watz, koja je transplantirala bubreg, Mirela Pandžić, s transplantiranim srcem, i Berislav Modrić, s presađenom jetrom, 2008. je presađeno 65 jetara, 149 bubrega i 20 srca.

Srce se u Hrvatskoj presađuje samo u Zagrebu, a lani je 7 takvih zahvata obavljeno u KB Dubrava i 13 u KBC Zagreb. Bubrezi se presađuju u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, a najviše presađivanja obavljeno je u zagrebačkim KB Merkur i KBC Zagreb – ukupno 124. Od ukupno 240 presađenih organa 230 je presađeno s mrtvih, a samo 10 sa živih donora. Na žalost, broj osoba koje čekaju na presađivanje daleko je veći od broja organa ili tkiva raspoloživih za presađivanje. Na presađivanje organa i tkiva u Hrvatskoj čeka oko 700 osoba. Uz Austriju, Španjolsku, Luxemburg, Finsku, Poljsku, Portugal, Belgiju, Francusku, Mađarsku, Norvešku i mnoge druge svjetske zemlje Hrvatska ima zakon tzv. pretpostavljenog pristanka što znači da su svi građani mogući darivatelji ukoliko se za života nisu tome protivili. Osobe koje ne žele darovati organe i tkiva trebaju popuniti Izjavu o nedarivanju kod izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite. Izjave o nedarivanju upisuju se u registar nedarivatelja. Bez obzira na pozitivne zakonske propise, koji omogućuju darivanje organa, ukoliko se obitelj umrle osobe protivi darivanju organa, njihova želja se poštuje. Obitelj u većini slučajeva nije upoznata sa stavom umrlog člana obitelji o darivanju organa, te se godišnje gubi oko 30 posto mogućih darivatelja zbog nepristanka obitelji na eksplantaciju, iako umrla osoba nije izrazila protivljenje. Obitelj koja je upoznata s pozitivnim stavom preminule osobe o darivanju dijelova tijela nakon smrti, uglavnom poštuje želju umrlog i ne protivi se eksplantaciji.Organi i tkiva presađuju se vodeći računa o njihovoj jednakoj dostupnosti primateljima s Nacionalne liste čekanja u skladu s transparentnim, objektivnim i općeprihvaćenim medicinskim kriterijima.

Statistika

Lista čekanja
U Hrvatskoj danas živi oko 4000 osoba s presađenim organima. Na presađivanje trenutno čeka oko 700 osoba, dok godišnje u hrvatskim bolnicama umire više od 200 ljudi ne dočekavši transplantaciju.

Autor: Dragan Grdić
17. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close