Za razliku od monetarnog sektora koji se konsolidira, realni sektor se tek nalazi pred najtežim problemima, upozorio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.

Problemi manjka likvidnosti i pada agregatne potražnje nisu primarno uzrokovani monetarnim čimbenicima niti su isključivo utjecaj okruženja. Ipak, u rješavanju te situacije realni sektor sučen je s monetarnim i financijskim ograničenjima, koja je u značajnoj mjeri sam izazvao, rekao je Rohatinski.Prošle je godine u Hrvatsku pristiglo 6,4 milijarde eura kapitala koji je bio glavni izvor financiranja ekonomskog rasta. Ove godine Hrvatska narodna banka devizna ograničenja ne može racionalno pokrivati nikakvim monetarnim “akrobacijama” već je prilagodba novim uvjetima nužna, upozorio je guverner. To će, kazao je guverner, biti pad potražnje za izvozom od 10 posto, pad stranih ulaganja za oko 50 posto te refinaciranje dospjelih inozemnih obveza uz zadržavanje inozemnog duga. “Monetarni sustav je stabilan, ali ni HNB više nema mogućnosti da smanjivanjem opće stope pričuve nešto bitno napravi za likvidnost sustava”, kazao je Rohatinski i dodao da će monetarna politika podržavati likvidnost sustava samo do razine koja neće destabilizirajuće djelovati na tečaj. Plasmani banaka ove bi godine tako mogli porasti tek 8 posto, a sličan će rast imati i domaća štednja. Potvrdi li praksa pretpostavke, BDP će pasti 4 posto zahvaljujući smanjenju domaće agregatne potražnje za 5 do 6 posto. Guverner je međutim, upozorio da je dosadašnji tijek krize itekako utjecao na bankarski sustav. Iako se nakon drastičnog pada od 3,5 milijarde kuna u listopadu, štednja do kraja provog ovogodišnjeg tromjesečja oporavila, rast domaće štednje gotovo upola je usporio na 7 posto. Njegova valutna struktura se zbog straha od deprecijacije promijenila u korist eura pa je euriziranost domaće ekonomije porasla s 49,6 na 56,6 posto, što povećava valutne rizike. Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić rekao je da je Vlada “svjesna situacije i ograničenja i svoje odgovornosti”.

Osvrćući se na komentare i sugestije ekonomista, kazao je da “rebalans nikada nije bio upitan već samo njegov tajming”. Kazao je da je dvije trećine obveza države za ovu godinu već otplaćeno, dok u lipnju na naplatu stiže 1,25 milijardi kuna samurai obveznica, a nakon toga ostaju zajmovi od domaćih banaka koji dospijevaju do kraja godine. “U suradnji s aranžerima pri kraju smo tehničkog dijela izdanja obveznica od 5,5 milijardi kuna, no svi detalji još nisu utanačeni”, rekao je Marić ne želeći još govoriti o cijeni. Napomenuo je pak, da su pokazatelji rizika (CDS-ovi) za Hrvatsku i regiju u padu, na što su “sa zakašnjenjem počele reagirati i rejting agencije”. Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović smatra da će HNB biti razapet između održavanja stabilnog deviznog tečaja i borbe protiv recesije, dva međusobno konfliktna cilja. Stoga je predložio da se HNB uključi u borbu protiv recesije kroz kreditiranje države, umjesto da se država skupo zadužuje kod poslovnih banaka. “Primarni cilj je rješavanje recesije, a ne inflacije”, rekao je Lovrinović. Okupljeni predstavnici domaće financijske industrije govor premijera ocijenili su vrlo umjerenim.

Novi limiti

Slijedi ekspanzija stambenih kredita
Novi izračun stope adekvatnosti kapitala kreditnih institucija, kojim je minimalna stopa povećana s 10 na 12 posto, odgođen je za 31. ožujka sljedeće godine, ako se usvoji u Saboru, rekao je viceguverner HNB-a Davor Holjevac. Primjena novih pravila mogla bi dovesti do snažne ekspanzije stambenih kredita. Predsjednik Uprave OTP banke Damir Odak rekao je da hipotetski izračuni govore u prilog tome da se bankama otvara prostor za financiranje nekretnina i maloprodaje, za razliku od poslovno neosiguranih kredita što znači “ne kreditiranje tvornica već građevine.” Na pitanje motiviraju li nova pravila banke na više stambenog kreditiranja, Holjevac je kazao “usko gledano da, u cjelini ne”. Nije problem dati stambeni kredit već može li se on vraćati, a ta je prosudbi na banci. Naglasio je pak, da je novim pravilima veća odgovornost upravljanja rizikom stavljena u ruke uprava banaka, no da HNB ima pravo naložiti bankama i povećavanje kapitala. “S istim kapitalom banka može generirati tri puta više stambenih nego poslovnih kredita”, dodao je Odak.