Europska komisija proglasila je američku korporaciju Intel krivom za iskorištavanje nadmoćnoga tržišnog položaja na tržištu računalnih čipova, kaznivši je rekordnom globom od 1,1 milijarde eura. To je najveća globa koju je Komisija dosad nametnula jednoj kompaniji. “Visina kazne ne bi trebala biti nimalo neobična! Intel je naštetio milijunima europskih potrošača tako što je planski sprečavao konkurenciji pristup tržištu tijekom posljednjih pet godina, a postoje indicije da je to radio i mnogo duže od toga”, istaknula je Neelie Kroes, povjerenica Europske komisije za tržišno natjecanje.

Nelegalan rabat
Bruxelles je prikupio dokaze koji ukazuju da je američki proizvođač čipova davao rabate velikim proizvođačima računala kako bi iz njihove ponude istisnuo najvećega konkurenta, korporaciju AMD. Nadalje, plaćao je proizvođačima računala da odgode ili otkažu planove o predstavljanju računala koja se temelje na AMD-ovim čipovima. Povjerenica Kroes je istaknula da Intel mora odmah prekinuti potplaćivanje proizvođača te prestati nuditi rabate, osim u tržišno i zakonski dopuštenim okvirima. Dodala je također da proizvođač čipova ima 90 dana za plaćanje kazne koja predstavlja 4,15 posto njegovih prihoda u prošloj godini. Najveći proizvođač čipova na svijetu Intel pak tvrdi da je nevin i da će se žaliti na odluku Europske komisije. Predsjednik kompanije Paul Otellini istaknuo je da su spremni za podnošenje žalbe na sudu. “Intel je neugodno iznenađen odlukom. Vjerujemo da je Europska komisija krivo prosudila i da je ignorirala realno stanje na visoko kompetitinom tržištu čipova za osobna računala”, kaže Otellini. Dodao je da će prihod kompanije u drugom tromjesečju ostati na razini prethodnog, odnosno 7,1 milijardu dolara. Dioničari pak ne strahuju za Intel. Cijena njegove dionice na Nasdaqu porasla je za 2,8 posto, na 15,64 dolara. Proizvođač čipova, koji drži 80 posto svjetskog tržišta, lani je nagomilao oko 10 milijardi dolara gotovine u svojoj bilanci. U informatičkoj industriji to nije neobično s obzirom na visoke troškove od po nekoliko milijardi dolara, koliko iznosi svaka investicija u novu tvornicu za proizvodnju mikroprocesora. Usprkos tome analitičari nisu jako optimistični. Ističu da su, usprkos padu na razini godine, ipak očekivali blag rast prihoda na tromjesečnoj razini. Drugim riječima, na razini 2009. očekivali su prihod od 30,3 milijarde dolara, što je već sedam milijardi dolara manje nego lani.

Problem kapaciteta
Najveći problem kompaniji stvara loša iskorištenost postojećih tvorničkih kapaciteta. U ovoj godini ona ja pala za šest posto, a analitičari strahuju da bi se mogla dodatno sniziti. Prema podacima Intelova šefa financija iskorištenost tvornica pala je na 40 posto u prvom tromjesečju, što je najniže dosad. Kompanija ipak očekuje da će se ti postoci popraviti do kraja godine. Glavni problem je smanjena potražnja za novim računalima. Sean Maloney, zadužen za prodaju, istaknuo je da Intel mnogo očekuje od nove generacije čipova za ultraprijenosnike, koji su već sada zauzeli velik komad tržišta, ali i od novoga Microsoftova operacijskog sustava, Windowsa 7. “Vrijednost Intelove dionice blago je porasla i u Frankfurtu, što samo pokazuje da će Intel nastaviti poslovati kao i do sada”, zaključuje Robert Jakobsen, analitičar Jyske Bank.