Slabiji urod i povećana potražnja glavni su razlozi oštrog rasta veleprodajne cijene kave i šećera. Sve donedavno činilo se da će globalna ekonomska kriza umanjiti potrošnju i cijenu kave. Međutim, takva su se predviđanja pokazala netočnima jer je potražnja za kavom i dalje visoka unatoč tome što kavopije taj napitak umjesto u kafeterijama sve više ispijaju kod kuće.

“U opasnoj smo situaciji”, ustvrdio je Andrea Illy, predsjednik Uprave vodećega talijanskog proizvođača kave Illy, kada je za poslovne novine Financial Times rekao da bi zbog nedovoljne opskrbe cijene kave mogle “eksplodirati”. Tome u prilog govori da je cijena kave na međunarodnom tržištu prošloga tjedna bila najviša u posljednjih sedam mjeseci. Poskupjela je na 1,28 dolara za funtu (funta odgovara 0,45 kilograma), što je 22 posto više nego u prosincu. U međuvremenu je cijena kolumbijske kave uz promptnu isporuku zbog nedostatnih isporuka narasla na gotovo 2,20 dolara za funtu, što je najviše u posljednjih dvanaest godina jer je urod kave u Kolumbiji pretrpio štetu zbog velikih količina kiše. Zbog smanjene opskrbe cijena kave je skočila, pa je proizvođač Kraft, koji prodaje marke Maxwell House, prošloga mjeseca povećao maloprodajnu cijenu kolumbijske mješavine za gotovo 19 posto. Dok u Kraftu priznaju, u švicarskom proizvođaču kave Nestleu nisu se zasad željeli izjasniti planiraju li uskoro poskupiti svoj Nescafe. Osim kave, prošloga je tjedna najviše u posljednjih gotovo tri godine poskupio i šećer na robnim burzama u New Yorku i Londonu. Cijena bijeloga šećera premašila je 450 dolara za tonu, skočivši 52 posto u odnosu na sredinu prosinca prošle godine jer su trgovci očekivali da će svjetski potrošač broj jedan, Indija, zahtijevati uvoz velikih količina kako bi nadoknadila slab domaći urod. Smanjena proizvodnja šećera u Indiji, zbog čega je ta zemlja umjesto u položaju izvoznika sada u poziciji uvoznika, bio je glavni faktor u formiranju globalnih cijena.

Trgovci su projicirali da će proizvodnja šećera u Indiji spasti 40 posto, na oko 15 milijuna tona u sezoni 2008./2009., što je daleko ispod razine potrošnje u toj zemlji od oko 23 milijuna tona godišnje. Nadalje, već drugi tjedan zaredom poskupila je soja i kukuruz, i to na temelju nagađanja da je najgore razdoblje recesije prošlo te da će rasti potražnja za tim poljoprivrednim kulturama koje se koriste u hrani za ljude i životinje te za biogorivo. Terminski ugovori za kukuruz s rokom isporuke u srpnju poskupili su 2,2 posto, na 4,21 dolar po bušelu, a za soju 0,9 posto, na 11,11 dolara za bušel. Osim toga, skočile su i cijene soka od naranče, zabilježivši najveći tjedni rast u posljednjih mjesec dana jer je slabija vrijednost dolara povećala potražnju za robama na Newyorškoj burzi, ali i zbog strahovanja oko smanjene opskrbe jer bi suša mogla ugroziti urod agruma na Floridi. Terminski ugovori za sok od naranče s rokom isporuke u srpnju na cijeni su skočili 1,1 posto. Povrh poljoprivrednih kultura pojavila su se i nagađanja da će zbog znakova slabljenja recesije u Sjedinjenim Američkim Državama porasti potražnja za mesom, pa je najviše u posljednja dva tjedna bila poskupila i cijena svinjetine i govedine.Terminski ugovori za svinjetinu s rokom isporuke u lipnju poskupili su 2,1 posto, no cijena joj je i dalje 5,1 posto niža nego 23. travnja, nakon prvih naznaka svinjske gripe u Meksiku. Terminski ugovori za govedinu s rokom isporuke u lipnju narasli su 1,2 posto.