Svakog dana u prva četiri mjeseca ove godine najmanje se jedna tvrtka obratila zagrebačkom Trgovačkom sudu sa zahtjevom za proglašenje stečaja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to je porast od deset posto.

Prema statistikama tog suda, na stečajno gašenje tvrtke, kao svoj posljednji poslovni potez, zasad su se odlučili direktori 121 zagrebačke tvrtke. Mahom je riječ, kako pojašnjavaju na sudu, o malim društvima s ograničenom odgovornošću, kojima je žiroračun već duže vrijeme u neprestanoj blokadi. S druge strane iako je prema članku 41. Zakona o platnom prometu država na sebe preuzela da će protiv nelikvidnih poreznih obveznika pokrenuti stečajeve preko Porezne uprave Ministarstva financija, na Trgovačkom sudu u Zagrebu nema ni jednog takvog slučaja, tvrdi predsjednica stečajnog odjela TSZG-a Nevenka Marković i donedavna predsjednica suda. Razlog je, kako navodi, problem plaćanja predujma za vođenje prethodnog stečajnog postupka koji država ne želi ili ne može financirati. Stečajni suci zagrebačkog Trgovačkog suda, koji pokriva polovicu hrvatskoga gospodarstva, procjenjuju da bi do kraja ove recesijske godine mogli biti zatrpani s najmanje pola tisuće stečajnih zahtjeva. S tim neslužbenim procjenama slažu se i u pravosudnim krugovima. Ističu da su neizbježne posljedice nelikvidnosti na male tvrtke. Svoje bojazni potkrepljuju i činjenicom da je od ukupno 134.000 registriranih društava s ograničenom odgovornošću u Hrvatskoj “financijski bolesno” više od 16 posto ili oko 22.000 tvrtki koje su zapravo kandidati za stečaj.

Odmah nakon ljeta, kada završe godišnji odmori, očekuje se stečajna lavina koju će izazvati direktori propalih tvrtki koji nisu pronašli drukčiji izlaz iz financijskih poteškoća. Pretpostavlja se da će tada mnogim poslovnim ljudima u nelikvidnim tvrtkama postati jasno da ih izbjegavanje prijavljivanja stečaja, unatoč blokadi žiroračuna iznad 60 dana, izravno vodi u odgovornost za počinjenje kaznenog djela. Zbog toga je trgovačko sudstvo u stadiju pripravnosti i već poručuju da će netko trebati financirati gašenje tih tvrtki zato što trgovački sudovi nemaju novca u proračunu za gašenje propalih tvrtki, a one pak nemaju imovine. Samo otvaranje postupka nije tako velik trošak. Vođenje prethodnog postupka stoji najčešće desetak tisuća kuna. S time sud plaća angažman privremenog stečajnog upravitelja i objavu oglasa, no što je blokada veća, i predujam raste. “Ni država nije oslobođena plaćanja predujma za vođenje prethodnog stečajnog postupka. Dužna je pokrenuti stečajeve preko Porezne uprave jer je na sebe zakonski preuzela takvu obvezu, ali takvih slučajeva nemamo”, objašnjava Marković. Dodaje da je od 2003. godine započela praksa u kojoj proglašenje stečaja uglavnom traže sami dužnici, pa više ne pretežu vjerovnici. Od deset stečajna zahtjeva u prosjeku dva su uredna jer je riječ o tvrtkama koje odmah mogu predujmiti sudu trošak, a pet zahtjeva se odmah odbaci jer nema nikakve šanse da se novac pronađe za otvaranje prethodnog postupka.

Nelikvidnost

Repriza
Pojavu čišćenja tržišta od nelikvidnih poslovnih subjekata Hrvatska je već zabilježila u drugoj polovici 90-ih kad je vladala hipernelikvidnost, a sada je moguće očekivati njezinu reprizu u blažoj verziji u drugoj polovici 2009. godine.

Odgođeni učinak
Prvotno se očekivalo da će recesija i prateća nelikvidnost u gospodarstvu u prvom valu zahvatiti znatno veći broj problematičnih tvrtki. Međutim, to što je zasad izostao masovniji bankrot, poznavatelji tumače kao ‘odgođeni efekt’.

Više od 16 posto
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj od registriranih 134.000 trgovačkih društava na rubu propasti više od 16 posto poduzeća, koja su zapravo kandidati za odlazak u stečaj.

Lavina stečajeva
U pravosudnim krugovima, neslužbeno, očekuju nakon ljetnih mjeseci lavinu zahtjeva za pokretanjem stečajeva. Procjenjuje se da bi do kraja godine samo na Trgovački sud u Zagrebu moglo stići najmanje 500 zahtjeva tvrtki za pokretanjem stečajnog postupka.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno