Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Erste i RBA najveći kreditori države u 2008.

Autor: Ana Blašković
07. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ako je suditi po kratkoročnim kreditima središnjoj državi, Erste i Raiffeisen banka državi su prošle godine zajedno posudile 5,5 milijardi kuna

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Od gotovo 15 milijardi kuna kratkoročnih zaduženja na domaćem tržištu prošle godine državu su najizdašnije kreditirale Erste & Steiermärkische banka te Raiffeisen banka, pokazuju podaci o izvršenju proračuna za prošlu godinu. Treća po veličini, Erste banka, državi je odobrila 3,05 milijardi kuna kratkoročnoga kredita koji je do kraja godine većim dijelom otplaćen, a ove godine ostalo je podmiriti još 150 milijuna kuna. I druga “austrijska” banka, Raiffesen banka (RBA), državi je pozajmila 2,45 milijardi kuna, a i ta obveza do kraja godine je podmirena.

Ako je suditi po kratkoročnim kreditima središnjoj državi, Erste i Raiffeisen banka državi su prošle godine zajedno posudile 5,5 milijardi kuna

Od gotovo 15 milijardi kuna kratkoročnih zaduženja na domaćem tržištu prošle godine državu su najizdašnije kreditirale Erste & Steiermärkische banka te Raiffeisen banka, pokazuju podaci o izvršenju proračuna za prošlu godinu. Treća po veličini, Erste banka, državi je odobrila 3,05 milijardi kuna kratkoročnoga kredita koji je do kraja godine većim dijelom otplaćen, a ove godine ostalo je podmiriti još 150 milijuna kuna. I druga “austrijska” banka, Raiffesen banka (RBA), državi je pozajmila 2,45 milijardi kuna, a i ta obveza do kraja godine je podmirena.

Bez javnih poduzeća
Nakon Erstea i RBA visoko na ljestvici sa 2,3 milijarde kuna je Société Générale Splitska banka kao i Hypo Alpe-Adria banka sa 1,9 milijardi kuna. Suprotno javnoj percepciji da su najveći kreditori proračuna dvije tržišno najjače banke, Zagrebačka i Privredna tek su šesti, odnosno peti kreditor po izdašnosti. PBZ je tako državi odobrio 1,19 milijardi kuna, no uključe li se u računicu i PBZ Novčani fond te PBZ Global fond, grupa je javnim financijama plasirala 1,32 milijarde kuna. Krediti najveće Zagrebačke banke dosegnuli su 996,3 milijuna kuna. Ipak, treba uzeti u obzir da se podaci o izvršenju proračuna odnose na konsolidiranu državu, što ne uključuje javna poduzeća poput HEP-a i HAC-a pa bi popis najvećih kreditora u konačnici mogao drukčije izgledati. Mimo privatnih, država je prošle godine novac posuđivala i od dviju banaka u državnim rukama. Hrvatska poštanska banka u prošloj je godini odobrila 1,2 milijarde kuna koje je država do kraja prosinca i vratila, dok je od Hrvatske banke za obnovu i razvoj posuđeno (i vraćeno) 1,6 milijardi kuna.

Snage imaju i male
Osim velikih, snagu za kreditiranje najkvalitetnijeg dužnika smogle su i manje banke te nekolicina osiguravajućih društava i fondova. Tako su se na popis kreditora fiskusa uvrstile primjerice, Jadranska banka (810 mil. kuna), Veneto banka (140 mil. kuna), Partner banka (20 milijuna kuna) i Croatia banka (5 milijuna kuna), ali i Učka Marjan (11,1 milijun kuna) te društvo za upravljenje investicijskim fondovima ST Invest (4 milijuna kuna). Aukcijama trezorskih zapisa Ministarstvo financija prikupilo je prošle godine 17,2 milijarde kuna, za što je investitorima plaćeno 476 milijuna kuna kamata. Do kraja godine iskupljeno je “trezoraca” u vrijednosti 13,2 milijarde kuna pa je država po tim vrijednosnim papirima u 2009. godinu prenijela 3,98 milijardi kuna kratkoročnog duga. Za razliku od kratkoročnih kredita, Ministarstvo financija zasad nije objavilo podatke o tome koji su institucionalni investitori i u kojoj mjeri u prošloj godini bili najveći kupci trezorskih zapisa.

Izdvojeno

Mirovinski fondovi
Iako su četiri obvezna mirovinska fonda, AZ OMF, Raiffeisen OMF, PBZ CO te Erste Plavi OMF, najveći kreditori države u segmentu trezorskih zapisa, egzaktni podaci nisu objavljeni. Ulaganje u trezorske zapise institucionalnim je investitorima vrlo zanimljivo jer osim činjenice da je država najkvalitetniji dužnik prinosi na te kratkoročne vrijednosnice duga su vrlo visoki. Na posljednjoj aukciji održanoj 7. svibnja država je na šest mjeseci od banaka posudila 102 milijuna kuna uz kamatnu stopu od 7,7 posto. Na rok od godine dana država je od nebankovnog sektora posudila 124 milijuna kuna za što je pristala platiti prinos od 7,6 posto.

Autor: Ana Blašković
07. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close