Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Kamatni troškovi banaka porasli 30 posto

Autor: Karlo Vajdić
04. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Tri najveće domaće banke u prva su tri mjeseca ove godine zabilježile snažan rast kamatnih troškova, što je posljedica svjetske krize i ograničenog pristupa financiranju

Tri najveće domaće banke, Zagrebačka, Privredna i Erste & Steiermärkische, u prvom su tromjesečju morili isti problemi. Dobit im je uglavnom snižena (u slučaju Zagrebačke i Privredne), a za to glavni krivac leži u iznimnom rastu troškova po kamatama. Financiranje je bankama očito postalo poprilično skupo.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kamatni troškovi
Prema podacima iz financijskih izvještaja banaka, kamatni troškovi su u prvom ovogodišnjem tromjesečju najmanje trideset posto viši od troškova zabilježenih godinu prije. Najviši porast među te tri banke zabilježila je Zagrebačka, kojoj su ti troškovi skočili za čak 46,6 posto. No ta banka, kao i PBZ, uspjela je izbjeći bitniji pad neto kamatnih prihoda (prihodi ostvareni po kamatama umanjeni za zabilježene kamatne troškove). Kod Zagrebačke oni su umanjeni 1,4 posto, a kod Privredne nešto viših 3,9 posto. Privrednoj je u tome pomogao relativno nizak rast samih troškova po kamatama, dok Zagrebačka može biti zahvalna za čak 22,7-postotni porast prihoda po kamatama. Taj je porast daleko najviši među tri najveće domaće banke i vjerojatno bi bio još i viši da je ta banka provela povećanje kamatnih stopa koje je netom prije Nove godine najavio predsjednik Uprave Franjo Luković. Zagrebačka se među tri najveće ističe i po neočekivanom smanjenju prihoda ostvarenih po naknadama i provizijama. Dok su PBZ-u i ESB-u ti prihodi rasli (redom 8,9 i 2,4 posto), u Zagrebačkoj su oni smanjeni, i to za 5,6 posto. Privredna se pak banka ističe po odličnom rezultatu u tečajnom poslovanju. Dok su Zaba i ESB u prvom tromjesečju zabilježili manju dobit u tečajnom poslovanju, u PBZ-u su bili čak dvostruko uspješniji nego prošle godine.

Tri najveće domaće banke, Zagrebačka, Privredna i Erste & Steiermärkische, u prvom su tromjesečju morili isti problemi. Dobit im je uglavnom snižena (u slučaju Zagrebačke i Privredne), a za to glavni krivac leži u iznimnom rastu troškova po kamatama. Financiranje je bankama očito postalo poprilično skupo.

Kamatni troškovi
Prema podacima iz financijskih izvještaja banaka, kamatni troškovi su u prvom ovogodišnjem tromjesečju najmanje trideset posto viši od troškova zabilježenih godinu prije. Najviši porast među te tri banke zabilježila je Zagrebačka, kojoj su ti troškovi skočili za čak 46,6 posto. No ta banka, kao i PBZ, uspjela je izbjeći bitniji pad neto kamatnih prihoda (prihodi ostvareni po kamatama umanjeni za zabilježene kamatne troškove). Kod Zagrebačke oni su umanjeni 1,4 posto, a kod Privredne nešto viših 3,9 posto. Privrednoj je u tome pomogao relativno nizak rast samih troškova po kamatama, dok Zagrebačka može biti zahvalna za čak 22,7-postotni porast prihoda po kamatama. Taj je porast daleko najviši među tri najveće domaće banke i vjerojatno bi bio još i viši da je ta banka provela povećanje kamatnih stopa koje je netom prije Nove godine najavio predsjednik Uprave Franjo Luković. Zagrebačka se među tri najveće ističe i po neočekivanom smanjenju prihoda ostvarenih po naknadama i provizijama. Dok su PBZ-u i ESB-u ti prihodi rasli (redom 8,9 i 2,4 posto), u Zagrebačkoj su oni smanjeni, i to za 5,6 posto. Privredna se pak banka ističe po odličnom rezultatu u tečajnom poslovanju. Dok su Zaba i ESB u prvom tromjesečju zabilježili manju dobit u tečajnom poslovanju, u PBZ-u su bili čak dvostruko uspješniji nego prošle godine.

Stabilna aktiva
Erste banka se opet ističe po dvije stvari. Prva je već spomenuti izniman pad neto kamatnih prihoda od čak 42,7 posto u odnosu na 2008. godinu (PBZ i Zaba su zabilježili padove manje od 4 posto). No za razliku od druge dvije banke ESB nije zabilježio pad neto dobiti nego njezin blagi rast od 6,3 posto. Aktiva sve tri banke krajem ožujka nije bila bitno drukčija od aktive krajem prosinca. U tri mjeseca ukupna imovina nije se bitnije mijenjala – blago je porasla u Zagrebačkoj te istovremeno pala u PBZ-u i ESB-u. Zanimljivo je da je Zagrebačka banka tijekom prva tri mjeseca uspjela zabilježiti relativno visok rast iznosa odobrenih kredita od 7,1 posto. No za to je podlogu imala u istovremenom rastu iznosa depozita. Druge dvije banke zabilježile su u prvom kvartalu pad depozita za nešto više od dva posto, pokazuju izvještaji.

HPB

Gubitak u poslovanju
I Hrvatska poštanska banka, sedma domaća banka po visini aktive, objavila je poslovne rezultate za prvo tromjesečje. Banka je ostvarila gubitak prije oporezivanja od 32,5 milijuna kuna. Među razlozima za takav rezultat je i vrlo visok rast kamatnih troškova koji su povećani 60,1 posto, dok su kamatni prihodi povećani tek 15,9 posto.

Autor: Karlo Vajdić
04. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

pljačkaju hrvatski narod??? o isusa ti!!! ako na poslovnom dominira marksizam kako je tek drugdje

I šta sad? Gdje piše i zašto bi banke trebale biti pretplaćene da neprekidno povećavaju dobit svojim stranim gazdama – a pljačkajući hrvatski narod lihvareći???!!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close