Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Građevinski projekti Ministarstva pravosuđa teški 300 milijuna eura

Autor: Suzana Varošanec
03. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

U realizaciju prvo idu projekti čija je vrijednost oko 110 milijuna eura, poput gradnje kaznionice i adaptacije općinskih sudova

Građevinsko tržište u Hrvatskoj, mjereno samo vrijednošću infrastrukturnih projekata koje pokreće Ministarstvo pravosuđa, iznosi oko 300 milijuna eura. Znatan zahvat u pravosuđu provest će se nizom projekata u različitim fazama, a “zeleno svijetlo” dobio je zbog političke važnosti uspjeha reforme pravosuđa. Prema objašnjenju Ministarstva pravosuđa, u realizaciju će prvo ići projekti čija je vrijednost oko 110 milijuna eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prioritetni radovi
Njima će se pokrenuti gradnja nove kaznionice, dograditi zagrebačke zgrade USKOK-a i Državnog odvjetništva te izvesti građevinski radovi nužni za desetak općinskih sudova. Riječ je o sudovima kojima se i fizički, a ne samo funkcionalno, pripajaju drugi sudovi. Ti su projekti u MP-u ocijenjeni kao prioritetni, a za neke od njih već će se ove godine nuditi poslovi građevinskim tvrtkama. Mario Hresić, šef projektne jedinice Ministarstva pravosuđa, kaže kako će se spajanjem sudova, uz građevinske zahvate, osigurati bolji uvjeti za rad pravosuđa, postići će se uštede za proračun zbog manjeg broja sudova, a građevinarstvu koje je u padu koristit će nova ulaganja u javni sektor. “U doba recesije kada se smanjuju građevinski radovi, infrastrukturni projekti u pravosuđu mogu biti poticaj za ublažavanje recesije”, smatra Hresić. Prema riječima Petra Mandarića, ravnatelja Uprave za financijske i gospodarske poslove MP-a, na popisu prioriteta su građevinski zahvati u pravosudnim tijelima u Splitu, Karlovcu, Zagrebu i Puli te gradnja nove kaznionice, za čiju lokaciju još nije konačno odlučeno hoće li biti u Šibeniku. Još je izdvojeno sedam projekata u vrijednosti od 11,3 mil. eura, a tiču se boljih zgrada općinskih sudova u Valpovu, Ogulinu, Benkovcu, Slatini, Zaboku, Metkoviću i Kutini. Ti su projekti pokrenuti s “mrtve točke”, kako doznajemo u MP-u, intenzivnim pregovorima sa Svjetskom bankom i Europskom investicijskom bankom (razvojna banka Vijeća Europe) radi dobivanja povoljnih zajmova. Preseljenje zagrebačkog Općinskog DORH-a na Trg pravde u Zagrebu u postojeću zgradu stoji 2,8 mil. eura jer je potrebna adaptacija. O tom projektu MP pregovora s EIB-om u sklopu odobrenja velikog zajma, čiji bi pretežit dio služio gradnji nove kaznionice koja se procjenjuje na oko 85 milijuna eura.

Građevinsko tržište u Hrvatskoj, mjereno samo vrijednošću infrastrukturnih projekata koje pokreće Ministarstvo pravosuđa, iznosi oko 300 milijuna eura. Znatan zahvat u pravosuđu provest će se nizom projekata u različitim fazama, a “zeleno svijetlo” dobio je zbog političke važnosti uspjeha reforme pravosuđa. Prema objašnjenju Ministarstva pravosuđa, u realizaciju će prvo ići projekti čija je vrijednost oko 110 milijuna eura.

Prioritetni radovi
Njima će se pokrenuti gradnja nove kaznionice, dograditi zagrebačke zgrade USKOK-a i Državnog odvjetništva te izvesti građevinski radovi nužni za desetak općinskih sudova. Riječ je o sudovima kojima se i fizički, a ne samo funkcionalno, pripajaju drugi sudovi. Ti su projekti u MP-u ocijenjeni kao prioritetni, a za neke od njih već će se ove godine nuditi poslovi građevinskim tvrtkama. Mario Hresić, šef projektne jedinice Ministarstva pravosuđa, kaže kako će se spajanjem sudova, uz građevinske zahvate, osigurati bolji uvjeti za rad pravosuđa, postići će se uštede za proračun zbog manjeg broja sudova, a građevinarstvu koje je u padu koristit će nova ulaganja u javni sektor. “U doba recesije kada se smanjuju građevinski radovi, infrastrukturni projekti u pravosuđu mogu biti poticaj za ublažavanje recesije”, smatra Hresić. Prema riječima Petra Mandarića, ravnatelja Uprave za financijske i gospodarske poslove MP-a, na popisu prioriteta su građevinski zahvati u pravosudnim tijelima u Splitu, Karlovcu, Zagrebu i Puli te gradnja nove kaznionice, za čiju lokaciju još nije konačno odlučeno hoće li biti u Šibeniku. Još je izdvojeno sedam projekata u vrijednosti od 11,3 mil. eura, a tiču se boljih zgrada općinskih sudova u Valpovu, Ogulinu, Benkovcu, Slatini, Zaboku, Metkoviću i Kutini. Ti su projekti pokrenuti s “mrtve točke”, kako doznajemo u MP-u, intenzivnim pregovorima sa Svjetskom bankom i Europskom investicijskom bankom (razvojna banka Vijeća Europe) radi dobivanja povoljnih zajmova. Preseljenje zagrebačkog Općinskog DORH-a na Trg pravde u Zagrebu u postojeću zgradu stoji 2,8 mil. eura jer je potrebna adaptacija. O tom projektu MP pregovora s EIB-om u sklopu odobrenja velikog zajma, čiji bi pretežit dio služio gradnji nove kaznionice koja se procjenjuje na oko 85 milijuna eura.

Pripremna faza
Najskuplji je projekt dovršetak zagrebačkog Trga pravde i neslužbeno se procjenjuje na oko 200 milijuna eura. Preseljenje svih zagrebačkih pravosudnih tijela na tu lokaciju smatra se i dalje najboljim rješenjem, posebice jer se može provesti u više faza. No za traženje zajma potrebno je provesti pripremnu fazu i riješiti financiranje nepravosudnog dijela projekta. Od ukupno 130.000 četvornih metara samo se 70.000 odnosi na pravosudne institucije, a više od 40.000 na garažu koja će ići u komercijalnu upotrebu. “U pripremi je dokumentacija radi dobivanja lokacijske dozvole za gradnju garaže sa 1850 parkirališnih mjesta i bila bi najveća u Zagrebu. Ministarstvo pravosuđa očekuje veliko zanimanje grada Zagreba”, kazao je Mandarić. To je prva pregovora koje će ministarstvo voditi sa zagrebačkim Poglavarstvom radi sufinanciranja projekta Trga pravde u dijelu gradnje garaže.

Spajanje

Nove zgrade
Dio zajma Svjetske banke od 30 mil. eura ide dogradnji zgrada USKOK-a i DORH-a u Zagrebu (2,7 mil. eura), gradnji zgrade Općinskog suda u Splitu, kojem će se pripojiti sudovi u Solinu, Kaštelama i Omišu (8,2 mil. eura), Općinskog suda u Karlovcu, kojem se pripajaju Slunj, Ozalj i Vojnić (5,3 mil. eura) te Županijskog DORH-a i gruntovnice u Puli (3 mil. eura).

Autor: Suzana Varošanec
03. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

MISLIM DA BI ZATVORENICI I PRITVORENICI TREBALI IMATI MALO VIŠE D – K – R . ŠTO U KRATICAMA ZNAČI
DRUŠTVENO KORISTAN RAD ,IZGRADNJA CESTI,KRČENJE ŠUMA ,STOČARSTVO ,POLJOPRIVREDA,I SVE OSTALE GRANE U KOJIMA SE MOŽE ISKORISTITI LJUDSKI POTENCIJAL,A NE ZA IZLEŽAVANJE PO PRITVORIMA ,ŠTO BI I CEJELOM SUSTAVU DOBRO DOŠLO,A NE MI IH UZGAJAMO KAO ORHIDEJE I PAZIMO NA NJIH KAO NA KRALJEVE
IMAJU TRI OBROKA ,STAN ,MIR
NESMIJEMO IH TJERATI DA RADE,DA UČINE NEŠTO ZA DOBROBIT SVIH
I KOŠTAJU DRŽAVU I POREZNE OBVEZNIKE CCA 250 – 450 KN PO OSOBI PO DANU
A TO SVI MI PLAĆAMO
STOGA MINISTRI RAZMISLITE MALO O SVEMO OVOME TE PROBAJTE KONAČNO DONIJETI I ODLUKE KOJE BI I NARODU MALO POGODOVALE.
POZDRAV
NE

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close