Predstavnici hrvatske Vlade konačno i službeno reagiraju na sve izvjesnije prihvaćanje zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Cefte sporazuma, koji su zastupnici Doma naroda Bosne i Hercegovine u ponedjeljak prihvatili u prvom čitanju.

Nakon što je hrvatski veleposlanik u BiH Tonči Staničić uputio diplomatsku notu, negodujući zbog najnovijeg razvoja događa, i potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec najavio je da će u srijedu resornom kolegi uputiti pismo, a to će učiniti i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. “Nadam se da će razum prevladati jer smatramo da bi taj zakon najviše štete mogao donijeti upravo BiH”, kazao je Polančec tijekom posjete varaždinskoj Vindiji, jednom od proizvođača koji bi u slučaju konačnog prihvaćanja zakona bio i izravno pogođen. Naime, zakon čiji je inicijator vlasnik najveće mesne industrije u BiH Jerko Lijanović, predviđa uvođenje punih carina na niz prehrambenih proizvoda, od mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, vode, alkoholnih i bezalkoholnih pića, te proizvoda od voća i povrća. Riječ je o 40 posto hrvatskog prehrambenog izvoza u BiH, odnosno proizvode kojih je u prošloj godini u BiH izvezeno u vrijednosti od 174 milijuna USD. Uz mesnu i mliječnu industriju, koja je i inače u stalnim trgovinskim napetostima s BiH, najviše će biti pogođena industrija pića, poglavito pivari, čiji je izvoz u BiH lani premašio 31,5 milijuna USD. U ime svih proizvođača koji se još uvijek nerado izjašnjavaju o sve nesigurnijim uvjetima na bih-tržištu, istupio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

“Legitimno je pravo i obveza svake države da zaštiti svoju proizvodnju, međutim to se može činiti samo u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama. Kršenjem međunarodnih obveza BiH šalje poruku međunarodnim institucijama i potencijalnim investitorima da je nepouzdani partner”, poručio je on, dodajući da je nužno zadržati postojeće uvjete. Predsjednik HGK podsjeća da Hrvatska je Hrvatska svojedobno izašla u susret BiH kod ugovaranja režima slobodne trgovine, a koji je upravo zbog nerazvijenosti BiH bio asimetričan: Hrvatska je BiH odmah ukinula carine, dok joj je BiH ostavila tri godine za prilagodbu. To je dovelo, podsjeća, do rasta razmjene pri čemu je izvoz iz BiH u Hrvatsku u razdoblju od 1997. do 2008. godine narastao 228 posto, a hrvatski izvoz u BiH bio je veći za 108 posto. “Udruga Hrvatski izvoznici osuđuje ovaj čin koji je suprotan odredbama Sporazuma Cefta, te vjerujemo da ovakav zakon neće biti usvojen te da će se nakon provedenih konzultacija odustati od ovog prijedloga, kojim se stvaraju prepreke slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH, izjavio je zamjenik predsjednika HIZ-a Dubravko Miholić. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić naglašava da u postojećem Cefta sporazumu ne postoje uporišta za takav radikalan potez BiH, pa ni u članku 23., na kojega se poziva u inicijativi. ”Takav osigurač predviđen je u slučaju ozbiljnih poremećaja, a sam deficit ne spada u tu skupinu”, ističe Pankretić. Najproblematičniji dio priče je to što bi Hrvatska, kao i Srbija, u slučaju primjene zakona bila u nepovoljnijem položaju nego izvoznici iz EU, uključujući Sloveniju koja je tradicionalno snažno prisutna na tržištu BiH.