Hrvatska će moći refinancirati svoje inozemne obveze, rekao je to u izjavi za Bloomberg guverner Željko Rohatinski, za svog boravka na proljetnom zasjedanju Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke u Washingtonu. Istom prigodom guverner je ponovio i postojeći službeni stav monetarne i fiskalne vlasti da Hrvatska ne treba ‘stand-by’ aranžman s MMF-om.

Projekcija otplata
“Nakon prva tri mjeseca razina duga ostala je nepromijenjena u odnosu na kraj 2008. godine, a 70-ak posto duga odnosi se na bankarski sustav i velike kompanije mahom u stranom vlasništvu pa je i u interesu njihovih kreditora izbjeći povlačenje kapitala iz Hrvatske”, naglasio je Rohatinski. Neposredno uoči odlaska hrvatskog izaslanstva u SAD na internetskim stranicama HNB-a objavljene su najnovije projekcije ukupnih otplata u 2009. godini. Prema podacima Standardnoga prezentacijskog formata, koji se bazira na statističkom (a ne analitičkom) pristupu, ove se godine ukupne otplate glavnice i kamata države, banaka i poduzeća procjenjuju na ukupno 14,7 milijardi eura, od čega gotovo 80 posto u podjednakom omjeru otpada na bankarski i tzv. ostale sektore (poduzeća). Ta projekcija uključuje i već riješene otplate (refinanciranja) i one koje tek predstoje, a u odnosu na godišnje iznose otplata kojima se dosad baratalo nešto je veća. Osim same metodologije, tome su donekle pridonijela i prebacivanja nekih dugoročnih u kratkoročne obveze, a analitičari dio razloga vide i u (povećanim) kamatama. Kako god bilo da bilo, nakon što je najteže prvo tromjesečje prošlo bez većih lomova u refinanciranju, u središnjoj banci očito su uvjereni da će tako biti i u nastavku godine. Premda se retorika domaćih vlasti može promatrati i kroz prizmu novog zaduživanja države, pozitivnom pogledu na mogućnosti refinanciranja zasigurno pridonosi i opće poboljšana situacija na financijskim tržištima u odnosu na koji mjesec prije. Tako se u Vladi bliskim krugovima sve glasnije šuška kako je već zapravo osiguran plasman oko 800 milijuna eura obveznica.

Rast manjka proračuna
Imajući u vidu stalne revizije očekivanja gospodarskih aktivnosti, jasno je da i znatno veći iznos neće namiriti potrebe za zaduživanjem. Dok se zbog bržeg smanjenja uvoza u odnosu na pad izvoza očekuje osjetno smanjenje deficita platne bilance, to istodobno širi raskorak proračunskih prihoda i rashoda. Prema posljednjim prognozama analitičara PBZ-a, ukupni bi (šire definirani) proračunski manjak mogao biti između tri i četiri posto. To bi značilo najmanje pet mlrd. veći jaz od utvrđenog rebalansom, što znači ili dodatno zaduživanje ili novo rezanje rashoda.

Prognoze

BDP na minus četiri’
Sadašnje prognoze Hrvatske narodne banke o gospodarskoj aktivnosti mjerenoj BDP-om kreću se oko “minus četiri” i nešto su ispod najnovijih službenih procjena MMF-a za Hrvatsku, koji za ovu godinu predviđa – 3,5 posto. Smanjenje inozemne potražnje, prema guverneru, moglo bi rezultirati padom izvoza od deset posto. Pri tome je apostrofirao dva bitna čimbenika: pad narudžbi u proizvodnji i osim toga potrebu smanjivanja deficita platne bilance.