Premijer Ivo Sanader i njegov koalicijski partner, šef HSS-as Josip Friščić u najboljem su trenutku dobili “gorivo” za svoje kampanje. U samo tjedan dana dobili su priliku otvoriti nove proizvodne i logističke kapacitete domaćih prehrambenih kompanija Pika Vrbovec, Podravke i Vindije koji sa sobom donose i najtraženiju “robu” – nova radna mjesta.

Podizanje učinkovitosti
Odnos je, naravno dvosmjeran. Dolazak visokih gostiju tim je kompanijama donio jaču medijsku promociju uz koju ide i percepcija proizvođača kojega kriza nije slomila. No, kako sada stvari stoje, teško je očekivati da će se takav ulagački intenzitet u sektoru zadržati. Riječ je, podsjeća konzultant Željko Perić o investicijama u nove tehnologije koje su tim kompanijama bile nužne i započete su u razdoblju kad kriza nije bila izgledna. U ovom trenutku kada je iznimno komplicirano izraditi bilo kakave kalkulacije, sličnih planova, kaže Perić, nema na vidiku. I analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević najnovije investicije u prehrambenoj industriji promatra uglavnom kao izravnu posljedicu potrebe za podizanjem učinkovitosti, koja je u nekima od spomenutih tvrtki, posebice PIK-u, bila nedostatna zbog dugotrajne zapostavljenosti, odnosno zakašnjelog restrukturiranja i nedostatnih novih investicija u početku njihova razvoja. Sa ovim investicijama, koje predstavljaju nastavak ulaganja u branši, situacija se, kaže Lovrinčević mijenja nabolje. Pozitivno je, objašnjava što su same kompanije prepoznale šansu u činjenici da nisu “osvojile” značajan dio domaćeg tržišta prehrambenih proizvoda. Njegovu petinu “zaposjeli” su proizvodi iz uvoza, što je, smatra, više od udjela kojeg na pojedinim drugim tržištima zauzimaju strani proizvodi i izravna je posljedica loše kontrole uzvoznih proizvoda i neorganizirane proizvodnje sirovinske osnovice. Dobro je da se ulaganjima popravlja struktura prerađivačkih kapaciteta i što ona odgovara rastu potražnje za pojedinim proizvodima, poput mesa, vode, gustih sokova ili pak proizvoda poput kave ili čokolade, kaže Lovrinčević dodajući da investicijski zalet koji se događa u prehrambenoj industriji ipak iskazuje i određene slabosti. Prehrambene kompanije su, upozorava “dramatično izložene kreditnim obvezama”, u puno većoj mjeri nego li ostali segmenti prerađivačke industrije.

Pristup kapitalu
Zbog pretežito domaćeg vlasništa i malog prisustva ozbiljnih stranih kompanija, u prehrambenoj industriji Hrvatske nije bilo značajnijeg ulaska stranog kapitala, zbog čega je u financiranju investicija sudjeluje velika kreditna poluga. To je značajno opteretilo bilance kompanija, što je posebno nezgodbno u ovom razdoblju kada tvrtkama manjka vlastitih izvora, a otežan im je prostup kapitalu. Neke imaju i dodatnih slabosti jer su tek nedavno krenule s financijskim restukturiranjem, kaže Lovrinčević. Pitanje je u kojoj mjeri će i kada kompanije vratiti uloženo, jer vrijednost investicija daleko premašuju razine godišnjih dobiti. Bitno je, kaže Perić, da za proizvodima za koje se proširuju kapaciteti ne padne potražnja.

Naglasci

Udio uvoza
Udio uvoza u proizvodima prehrambene industrije u Hrvatskoj je 21,1 posto dok je u novim članicama Europske unije 16,5 posto

Nadmoć velikih
Veliki gospodarski subjekti u ukupnoj poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji sudjeluju sa 82,1 posto, dok je u EU taj udjel 55,9 posto ukupne proizvodnje

Bruto dobit
Stopa bruto dobiti prehrambene industrije u EU kreće se blizu 10 posto, dok je ta stopa u slučaju hrvatskih kompanija u 2007. godini bila 7,9 posto

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Najuspješnije trgovačko društvo

KTC je dobitnik Zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih tvrtki Koprivničko-križevačke županije