Šima Krasić, glavna državna revizorica, ustvrdila je u iskazu u saborskom Istražnom povjerenstvu za utvrđivanje činjenica o kupnji vojnih kamiona da Državna revizija nigdje nije pogriješila. “U radu Državne revizije nije bilo nepravilnosti i propusta. Moglo je doći do nesporazuma, ali su oni u najvećem dijelu već razriješeni”, ustvrdila je Krasić na samom početku svjedočenja. No tijekom ispitivanja činilo se da nesporazuma ima poprilično, pa je i sama na kraju zaključila da “ovdje očito nešto ima ili netko misli da ima”. Krasić je objasnila da je osnovni nesporazum nastao zato što postoje dva oblika izvješća, ali ne i dvije verzije te još jedanput ustvrdila da je revizija svoje izvješće napravila stručno i profesionalno. Nepravilnosti je, priznala je Krasić, ipak bilo, no one su se odnosile na izostanak offset programa, što je u 2005. ispravljeno ugovaranjem offseta u visini od 16 posto vrijednosti cijelog posla. Još je jedanput dala za pravo MORH-u da, nakon što su ponude pristigle na prvi pozivni natječaj premašivale predviđena sredstva, izravno ugovori posao s nekim od ponuđača.

Sporni pregovori
Pritom je i sama rekla da je vjerojatno trebalo ugovoriti posao s najboljim ponuđačem iz prvog natječaja, no zbunio ju je predsjednik Povjerenstva Nenad Stazić tražeći da se izjasni je li trebalo odmah nastaviti pregovore s najboljim ponuđačima bez poništenja prvog natječaja. “Ne želim reći što mislim o tome. Mi kontroliramo samo način, a odluku o tome može donijeti samo komisija za kontrolu javnih nabava”, rekla je Krasić. Svjedočio je i ravnatelj policije Vladimir Faber, koji je rekao da ne stoji teza da nisu htjeli podignuti kaznenu prijavu protiv Berislava Rončevića, već bi to učinili da je bilo sumnje u kazneno djelo. “Na temelju obavljenih izvida nismo mogli utvrditi osnovanu sumnju u postojanje kaznenog djela”, rekao je Faber. Veći dio sjednice ponovno je prošao u nadmudrivanju dviju skupina, one većinske koju čine članovi HDZ-a i HSS-ovac, te manjinske u kojoj su SDP-ovci i HNS-ovac. Tako je Andrija Herbrang zatražio da se kao ključni dokument uvrsti dopis Uprave za logistiku Ministarstva obrane od 25. studenoga 2004. godine, kojim se traži od ministra obrane da se ugovori nabava kamiona Mercedes (Euroline) ili Iveco (Eurokamion). “Ministar obrane nije smio ići u pregovore s najjeftinijim ponuđačima jer mu je to Glavni stožer zabranio”, rekao je Hebrang, pozivajući se na taj dokument.

Stazićeva tabela
U njemu se tvrdi da preostali ponuđači ne nude vozila koji zadovoljavaju NATO-ve standarde. No Stazić tvrdi da nije riječ o ključnom dokumentu jer se u konačnom ugovoru na njega ne poziva. Stazić je izradio i tabelu iz koje je vidljivo da ponuda Eurokamiona, s kojim je na kraju sklopljen posao, nije najpovoljnija. Tvrtka Benussi ponudila je iste Ivecove kamione, a tražili su 200.000 kuna manje nego što je plaćeno Eurokamionu sa tripostotnim popustom. Stazić je našao i nelogičnosti u ponudi Eurokamiona, i to u dijelu dva tipa terenskih kamiona, koji se razlikuju samo po tome što jedan na prikolici ima ceradu, a drugi ne. Kod svih drugih ponuđača kamion s ceradom je skuplji od onoga bez nje, samo je kod Eurokamiona obrnuto. Kako se kupilo 20 s ceradom i 12 bez nje, Stazić tvrdi da se kupnjom samo onih s ceradom moglo uštedjeti 95.000 kuna. Posljednji je svjedočio Josip Lucić, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga.