EN DE

Katar odustao od Ploča, ali želi ulagati u Brijune Rivijeru

Autor: Marija Brnić; Mirela Klanac
23. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Katarski emir iskazao je interes da bude manjinski partner u konzorciju Adria LNG

Dolazak katarskog emira, šeika Hamada Bin Khalifa Al-Thanija u posjet hrvatskim najvišim državnim dužnosnicima zaključio je priču o gradnji terminala za ukapljeni plin u Pločama. Na sastancima s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom RH Stjepanom Mesićem Ploče su kao potencijalna lokacija još jednog LNG terminala na Jadranu definitivno otpale.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prodaja unaprijed
Hrvatska, kako pojašnjava izvor iz Vlade, nema kapacitete i ocijenjeno je da je gradnja drugog terminala prevelik luksuz, a drugi razlog za eliminaciju Ploča je trusno i seizmološki vrlo opasno područje na kojemu je smještena pločanska luka. S tim razlozima suglasan je, kažu u Vladi, i katarski emir, ali to ne znači da će potpuno izostati suradnja dviju zemalja u tom strateškom poslu. Umjesto Ploča ona bi se trebala dogovoriti u okviru izgradnje LNG terminala na Krku, gdje je katarski emir iskazao interes da bude manjinski partner u konzorciju Adria LNG. S kojim točno udjelom, to bi, pojašnjavaju u Vladi, bila stvar pregovora s “međunarodnim” članicama konzorcija, koji će držati 75 posto vlasništva, a u kojem se nalaze Geoplin, RWG, Total, OMW i E.on.Osim toga, suradnja bi se trebala razvijati i u području isporuke ukapljenog plina za budući terminal, obzirom da je Katar najveći svjetski proizvođač ukapljenog plina, a najveće količine proda godinama unaprijed. Zbog takve pozicije Katar više ne mora kao prije desetak godina sam investirati u gradnju terminala, kako bi si osigurao kupce za plin. Katarska delegacija iskazala je interes i za ulaganja u brodogradnji, te turizmu, pri čemu je naglasak posebno stavljen na projekt Brijuni Rivijera, mega projekt stvaranja naprestižnije turističke destinacija na Jadranu, kojega već šest godina razvijaju hrvatska Vlada i Istarska županija.

Dolazak katarskog emira, šeika Hamada Bin Khalifa Al-Thanija u posjet hrvatskim najvišim državnim dužnosnicima zaključio je priču o gradnji terminala za ukapljeni plin u Pločama. Na sastancima s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom RH Stjepanom Mesićem Ploče su kao potencijalna lokacija još jednog LNG terminala na Jadranu definitivno otpale.

Prodaja unaprijed
Hrvatska, kako pojašnjava izvor iz Vlade, nema kapacitete i ocijenjeno je da je gradnja drugog terminala prevelik luksuz, a drugi razlog za eliminaciju Ploča je trusno i seizmološki vrlo opasno područje na kojemu je smještena pločanska luka. S tim razlozima suglasan je, kažu u Vladi, i katarski emir, ali to ne znači da će potpuno izostati suradnja dviju zemalja u tom strateškom poslu. Umjesto Ploča ona bi se trebala dogovoriti u okviru izgradnje LNG terminala na Krku, gdje je katarski emir iskazao interes da bude manjinski partner u konzorciju Adria LNG. S kojim točno udjelom, to bi, pojašnjavaju u Vladi, bila stvar pregovora s “međunarodnim” članicama konzorcija, koji će držati 75 posto vlasništva, a u kojem se nalaze Geoplin, RWG, Total, OMW i E.on.Osim toga, suradnja bi se trebala razvijati i u području isporuke ukapljenog plina za budući terminal, obzirom da je Katar najveći svjetski proizvođač ukapljenog plina, a najveće količine proda godinama unaprijed. Zbog takve pozicije Katar više ne mora kao prije desetak godina sam investirati u gradnju terminala, kako bi si osigurao kupce za plin. Katarska delegacija iskazala je interes i za ulaganja u brodogradnji, te turizmu, pri čemu je naglasak posebno stavljen na projekt Brijuni Rivijera, mega projekt stvaranja naprestižnije turističke destinacija na Jadranu, kojega već šest godina razvijaju hrvatska Vlada i Istarska županija.

Četiri lokacije
“Katarski se investitori dosad nisu interesirali za ovaj projekt izravno, natjecanjem na prvom krugu javnog natječaja za odabir partnera, kojeg smo organizirali još u rujnu 2007. godine. Premda su tada odabrani investitori koji su stekli pravo ulaska u drugi krug, ukupno sedamnaest tvrtki, idalje je otvorena mogućnost njihovog uključivanja ulaskom u partnerstvo s nekom od tih tvrtki”, komentirao je predsjednik Uprave Brijuna Rivijere Ratomir Ivčić, pojašnjavajući kako je sam drugi krug, koji se trebao održati potkraj prošle godine, odgođen zbog globalne krize financijskog sektora.“Prošle godine, u anketi se 80 posto investitora izjasnilo kako im odgovara da se pomakne natječaj dok se situacija na tržištu ne stabilizira”, dodaje Ivčić, procjenjujući da bi natječaj mogao biti raspisan krajem ove godine ili početkom 2010. godine. U međuvremenu preostaje sročiti natječaj, jer se vlasnici, Vlada i Istarska županija, trebaju izjasniti hoće li se u ovoj, prvoj fazi, natječajem obuhvatiti sve četiri lokacije (Pineta, Hidrobaza, Otok Sveta Katarina i Mulimenti, te Muzil), ili će se oglasiti pojedinačni za svaku od njih. Ivičić poziva katarske investitore da se jave za potrebne informacije.

Brijuni rivijera

Tvrtke u projektu
Tvrtke s pravom natjecanja za projekt Brijuni Rivijera, su Fima Validus, Rosen Parners iz New Yorka, Ingra, Importanne, Proficio nekretnine, Titan marine, Valamar grupa, potom porečka Plava laguna, švicarska tvrtka Jupiter Adria AG, talijanska tvrtka Pool Enginering, Maslinica iz Rabca, Istria consult iz Pule, Terra conceptus iz Pule, Brijuni conceptus, londonski Cubus lux plc, te Orco Property Group, Hospitality Invest i AIG.

Autor: Marija Brnić; Mirela Klanac
23. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close