Nedavna vijest o tome, kako IGH za projekt nadogradnje Zračne luke Zagreb (ZLZ), težak oko 240 milijuna eura, u Beču traži financijskog partnera, poprilično je iznenadila austrijske poslovne krugove jer, najkraće rečeno, bečka zračna luka za tako što nema ni vremena ni novca. Bečki aerodrom, koji je u većinskom vlasništvu države i čije dionice kotiraju na burzi, još ovu i iduću godinu opterećen je problemom gradnje vlastitog novog terminala pod imenom Skylink, a troškovi i rokovi su već probijeni i kreću se prema 700 milijuna eura, a neke procjene idu i do milijardu eura. Problem broj dva je nesigurna sudbina najvećeg klijenta, Austrian Airlinesa. Ipak, smanjenje prometa putnika Austrian Airlinesa sasvim je izvjesno, i u slučaju preuzimanja od Lufthanse i u slučaju bankrota, a zračna luka za sada službeno polazi od pretpostavke da će ove godine imati pet posto manje putnika.

Moguće zaduženje
Financijski gledano, bečki aerodrom gradnjom novog terminala za ovu je i iduću godinu iscrpio svoj potencijal zaduženja, naglašavaju burzovni analitičari, neto financijsko zaduženje iznosi 65 posto u odnosu na vlastiti kapital, s tim da se ne preporučuje zaduženje iznad 70 posto. Veći dio novog terminala financiran je povoljnim kreditom Europske investicijske banke, no kako su troškovi veći od planiranih, aerodrom će morati povući dodatne kreditne linije kod komercijalnih banaka. Tvrtka je prošle godine ostvarila neto dobit od 91 milijun eura, a povrat na kapital iznosi 12,1%. No država kao vlasnik nije sklona dokapitalizaciji, što znači da prostora za nove velike projekte neće biti. “Neto zaduženje krajem 2008. iznosilo je 600 milijuna eura. Ove godine će u Skylink biti investirano novih 200 milijuna. Budući da dokapitalizacija nije u planu, dosta sam skeptičan da bi Zračna luka Beč mogla skoro ući u neke veće projekte u inozemstvu”, kaže Bernd Maurer, analitičar Raiffeisen Centrobanka.

Samo operator
Nešto je optimističnija Martina Valenta, analitičarka Erste banke. “Beč može srednjoročno financirati sve svoje obaveze. No ako je riječ o potencijalnom angažmanu na većim projektima, rekla bih da je to izvedivo ako bi Zračna luka Beč bila samo operater, a ne i investitor”, kaže Valenta. U IGH su već spomenuli kako su s vodećim ljudima bečke zračne luke razgovarali o zajedničkom ulaganju u ZLZ, očigledno u okviru JPP-a. Na upit, da li se u posljednje vrijeme s IGH-om razgovaralo o projektu u Plesu, u bečkoj zračnoj luci samo su neizravno potvrdili da su kontaktirali tu hrvatsku tvrtku, ali da “još ništa nije dogovoreno”.

Sjednica Skupštine

Odgođena Matkovićeva smjena
Sjednica Skupštine ZLZ-a, na kojoj je trebao biti smijenjen direktor Boško Matković, u srijedu nije održana zato što je inicijalno sjednicu trebao sazvati Matković, koji to nije htio učiniti. Sjednicu sada mora sazvati ministar Božidar Kalmeta.
(I. Pandžić)