U osamdesetima prošlog stoljeća malo je koja tema bila toliko prisutna u američkim vijestima kao sve raširenija upotreba kokaina u Sjedinjenim Državama. Prema zapažanjima nekih psihijatrijskih profesionalaca, posljedice uživanja kokaina među američkim brokerima i bankarima danas osjeća cijeli svijet kroz globalnu financijsku krizu! Kokain se prije četvrt stoljeća ukorijenio kao tobože bezazlena, glamurozna rekreacijska droga za profesionalne sportaše, filmske i umjetničke zvijezde, pravnike, sveučilišne profesore te financijske stručnjake – one koji su ga mogli priuštiti zahvaljujući platežnoj moći. Još je 1982. nacionalno istraživanje o zlouporabi droge utvrdilo da je 22 milijuna Amerikanaca u nekom razdoblju života uživalo kokain. Zdravstvene vlasti tada su otvoreno govorile o epidemiji kokainske ovisnosti. S obzirom na profil osoba koje su najupornije šmrkale kokain, posljedice te epidemije nisu mogle mimoići gospodarstvo. I to na globalnom planu, budući da se valovi s američkog tržišta kapitala valjaju do svakog kutka planeta. Još je istraživanje dr. Aldana Cassa iz 1999. provedeno na njujorškim brokerima pokazalo vrlo visoku stopu potrošnje alkohola, cigareta i droga, prije svih kokaina. Uz to, stopa kliničke depresije među brokerima iznosila je nevjerojatnih 23%, triput više od američkog prosjeka. Iako kokain dugoročno pogoršava depresiju, svaka nova doza nakratko ublažava depresivne tegobe pa oboljeli stalno posežu za novim porcijama kokaina u pokušaju samoliječenja.

Idealan recept
“Droge su dugo podmazivale mehanizam tržišta kapitala na Wall Streetu, gdje su bankari radili prekovremeno i gostili se s klijentima uz potoke alkohola i vreće kokaina”, tvrdi njujorška psihijatrica Susan De Klerk, jedna od mnogih koje smatraju da su ulaganja u visoko rizične poslove i upadanja u goleme dugove tipične posljedice utjecaja droge na mozgove mešetara i špekulanata. “Kokain čini ljude energičnijim i uvjerenijim u uspjeh, a onda i spremnijim na rizik i nesposobnim uvidjeti negativne posljedice svojih postupaka. Posebno je opasna kombinacija alkohola i kokaina, jer uz pomoć kokaina osoba ima sposobnost popiti više no inače”, napominje dr. De Klerk. Harris Stratyner, psiholog u njujorškom Caron Treatment Centers, klinikama za odvikavanje od ovisnosti, tvrdi da su djelatnici u svijetu financija po prirodi skloniji svim oblicima rizika i uzbuđenja. Osobe koje imaju afiniteta prema burzovnim špekulacijama i financijskim rizicima istovremeno su podložne ovisnosti o drogama, jer iščekivanje ishoda riskantnog ulaganja pruža tom profilu ljudi osjećaj sličan kokainskom ushićenju, čuvenom “highu”. A ako ste ovisnici o ushićenju, nema boljeg recepta od kombiniranja kokaina s kockanjem na velike uloge!

Nitko nije imun
Kokain se ukorijenio i među brokerima u Cityju, londonskom financijskom središtu. Bivši broker Stephen Crump, koji je u svoje zlatno vrijeme zarađivao 350.000 eura godišnje, prošle je godine otkrio u kolikoj je mjeri droga raširena među njegovim kolegama. Dok je on zbog zlouporabe i trgovine drogom osuđen samo na uvjetnu kaznu i rad za društveno dobro, njegovo je uhićenje dovelo do cijelog lanca trgovaca koji su prodavali drogu zaposlenicima u Cityju. Crump (42) je za svoju kokainsku ovisnost okrivio stres povezan s poslom. “Zbog neopisivog pritiska, svi smo se drogirali. Iz WC-a se moglo čuti šmrkanje”, priznao je Crump, koji je na vrhuncu ovisnosti dnevno šmrkao kokain vrijedan 550 eura te pio dvije boce vine, deset krigli piva i bocu votke. “Počinjali smo raditi u 6.30, u 11.30 uzimali bi prvu ‘lajnu’ i potom se zabavljali do dva ujutro”, pričao je čovjek koji je zajedno s jednako drogiranim i pijanim kolegama donosio odluke teške desetke milijuna eura dnevno. Glasnogovornik dobrotvorne ustanove DrugScope potvrdio je povodom afere Crump da se mnogo radnika u Cityju okrenulo drogi. “Problem je toliko velik da su mnoge brokerske kuće donijele propise koji reguliraju pitanje droga i alkohola te provode nasumična testiranja na droge.” Kad su riskantna ulaganja i nerazumna zaduživanja počela ubirati danak, dojučerašnji narkomani među brokerima i bankovnim službenicima pohrlili su u psihijatrijske klinike. Najzahvaćenije su ovim trendom Sjedinjene Države i Velika Britanija, žarišta liberalnog i nereguliranog kapitalizma, u čijim je financijskim institucijama kokain pronašao optimalnu primjenu. “Bilježimo značajan porast pacijenata koji traže psihijatrijsku pomoć nakon traumatičnog otkaza, velikih gubitaka na burzi ili zapljene kuće zbog nemogućnosti vraćanja kredita”, veli Sigurd Ackerman, ravnatelj klinike za odvikavanje u Connecticutu. Klijenti ove i srodnih ustanova ponajviše su bankari, brokeri i drugi poslovni ljudi, većinom muškog spola. Fenomenom ovisnosti o uzbuđenjima, na kojoj se temelji iracionalno ponašanje aktera na tržištu kapitala, bavi se i nova disciplina – neuroekonomija. Radi se o grani neuroznanosti koja proučava neurološke procese umiješane u donošenje financijskih odluka. Vodeći stručnjak za neuroekonomiju, Amerikanac Peter Bossaerts, vodi brojna istraživanja o funkcioniranju mozga u situacijama gdje postoji mogućnost značajnog gubitka i dobitka. Istraživanja se provode skeniranjem mozgova uz pomoć magetske rezonancije i encefalografije (rentgenskog prikazivanja mozga). “Ovo područje ima bogatu budućnost, jer postoje brojne poveznice između financijskog odlučivanja i ovisnosti o kockanju, kokainu, amfetaminima i drugim ovisničkim supstancijama i postupcima. Sve se te aktivnosti odvijaju u istim dijelovima mozga”, veli Bossaerts.

Činjenice

Želim dakle vjerujem
“Ljudi spremno vjeruju u ono što priželjkuju”, glasi slavna izjava Gaja Julija Cezara, koju je američki ekonomist Robert J. Shiller citirao u svojoj knjizi “Nerazumno ushićenje” iz 2000. godine. “Kao i nogometni navijači, ulagači pate od nerealnih predviđanja, što znači da precjenjuju izglede za uspjeh. Nerazumno ponašanje, čak i kod profesionalnih ulagača, ključno je za razumijevanje funkcioniranja tržišta kapitala”, napisao je Shiller.