Porezna uprava izići će u susret onim blokiranim obrtničkim radionicama koje su još aktivne, te će pokušati dogovoriti rješenje za podmirenje njihovih naraslih obveza, no taj tretman neće vrijediti i za one koji su u blokadi prestali s radom, a u toj je situaciji, prema podacima Porezne uprave, najveći broj blokiranih obrtnika. Poručio je to ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Ivica Mladineo s jučerašnjeg obrtničkog foruma održanog na Zagrebačkom velesajmu, u sklopu međunarodnog sajma obrtništva. Tema dugogodišnjih dugova za poreze i doprinose, zbog kojih je u blokadi 34 tisuće obrtnika, odnosno trećina svih registriranih obrtnika u Hrvatskoj, izbila je u prvi plan foruma inače posvećenog ove godine pitanjima prilagodbe obrtništva standardima Europske unije.

Manevarski prostor
Pregovori između blokiranih obrtnika i poreznika su, kako je kazao Mladineo, mogući u dijelu odgode plaćanja jer prostor za to predviđaju i hrvatski zakoni, dok problematičan dio ostaju kamate. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran, međutim, upravo problem kamata i stavlja u prvi plan. Jer, baš su obračunavanjem kamata na kamatu, tvrdi, obrtnički dugovi s nekoliko tisuća kuna prije pet ili deset godina dosegnuli današnje, deseterostruko više iznose. Ukupan iznos na koji su obrtnici blokirani kreće se oko 4 milijarde kuna.
“Ne tražimo da država otpiše sva dugovanja obrtnicima u problemima, kao što to čini primjerice brodogradnji, ali tražimo da se razmotri da ih se rastereti barem u dijelu kamata”, kazao je Šafran. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, pojasnila je kako u tom kontekstu Ministarstvo financija i nema mnogo manevarskog prostora želi li poštovati hrvatske zakone. Eventualni otpis kamata, odnosno duga, ulazi pod ingerenciju zakona o državnim potporama koji strogo određuje pod kojim se uvjetima i kome one odobravaju. To ni u kom slučaju nije pitanje dobre volje Ministarstva financija”, pojasnila je obrtnicima Olgica Spevec. Ona je, pak, pokazala veliki optimizam kada je posrijedi pozicija obrtnika u svjetlu približavanja EU. Obrtnici i mali poduzetnici već se suočavaju s konkurencijom pa kada Hrvatska postane članica EU mogu očekivati niz dobrobiti. Prije svega, Bruxelles će ih moći efikasnije štititi od, primjerice, jeftinog uvoza iz Kine, a dok se velikim tvrtkama sužava prostor za dobivanje potpora, za obrtnike i male poduzetnike situacija će biti suprotna. Ukazala je i na nedavne promjene zakonske definicije mikro, malih i srednjih poduzetnika u EU pri čemu je ostao nepromijenjen broj zaposlenih, a povećana je granica prihoda koje oni ostvaruju, što je, tvrdi Spevec, potvrda da EU potiče efikasnost i produktivnost tog segmenta gospodarstva.

Obrazovanje i EU
Pomoćnik ministra gospodarstva Leo Begović upoznao je obrtnike s programima Ministarstva koji im mogu koristiti u procesu prilagodbe standardima EU, a posebice u problematičnim segmentima poput usitnjenosti proizvodnje, manjka tehnoloških kapaciteta i normizacijskog usklađivanja. HOK se već se godinama priprema za približavanje EU, od uspostave partnerstva s komorama u drugim zemljama do otvaranja ureda HOK-a u Bruxellesu. No Stjepan Šafran ipak ocjenjuje kako će presudno za obrtništvo na tom putu biti problem obrazovanja.
“Lakše će se stvoriti novi programi, naći izvori financiranja i nabaviti strojeve, ali bez kvalitetnih ljudi i bez stručnih znanja nećemo moći graditi konkurentnost”, upozorio je Šafran.

Skromni rast dohotka

Prema podacima koje je iznio Ivica Mladineo, za 2004. godinu Poreznoj upravi stiglo je od obrtnika 117 tisuća prijava poreza, pri čemu je njih 97,5 tisuća godinu završilo pozitivno, 14 tisuća bilo u gubitku, a šest tisuća bilo je “na nuli”. Mladineo je istaknuo i kako je vidljiv pozitivan trend u kretanju primitaka i broja zaposlenih u obrtu, no rast dohotka obrtnika ocijenio je nešto skromnijim. ‘Sa 40 tisuća po obrtu dohodak je porastao tek na 46 tisuća kuna u 2004. godini, kada je ostao na istoj razini kao i prethodne godine’, kazao je.