Iako je socijalističko-liberalna koalicija u Mađarskoj prekjučer pobijedila na općim izborima (kao jedina mađarska postkomunistička vlada koja je osvojila drugi mandat zaredom), to neće tako skoro utjecati na ozdravljenje tamošnjih javnih financija. Riječ je o strjelovitom rastu udjela budžetnog deficita u odnosu na BDP kakav dosad nije zabilježila niti jedna europska država. Proračunski jaz svakoga je dana sve dublji a ulagači sve nervozniji. Nekoliko analitičara usporedilo je aktualna događanja s inflacijom koja se dogodila na Islandu i Novom Zelandu te predviđaju sličan razvoj događaja i u Mađarskoj. Dosad je stopa inflacije bilježila konstantan pad, rast BDP-a bio je tradicionalno iznad četiri posto, a dugoročne investicije obećavale su visok povrat na uloženi kapital.Fiskalni deficit i deficit bilančnih plaćanja koji podupiru u velikom su porastu što se ilustrira činjenicom da su mađarske procijenjene stope financiranja oko 2 puta više od hrvatskih, što je ujedno i direktan razlog nepovjerenja kreditnih agencija.

Tanak srednji sloj
Hrvoje Stojić, analitičar u Hypo-Alpe-Adria-Bank suglasan je s tvrdnjama svjetskih stručnjaka oko mogućeg pada mađarskog standarda što bi za sobom moglo povući i posljedicu smanjenja broja mađarskih turista u Hrvatsku tijekom ljetne sezone. “Činjenica je da su Mađari, iako minornim udjelom od pet posto noćenja ostvarenih prošle godine, ipak zabilježili najveći porast turističkih noćenja od čak 15 posto. Nakon izlaska iz postkomunističkih okvira i uspostavljanja Mađarske kao države unutar europskih okvira, bilo bi žalosno da loša fiskalna strategija uništi daljnja nastojanja Mađara da dolaze ljetovati na jadransku obalu”, izjavio je Stojić. Isto tako, mogućnosti mađarskih turista ovisit će umnogome o širini srednjeg sloja koji je, kako stvari stoje, još pod utjecajem postkomunističkih obrata, odnosno – vrlo uzak. Što je uži procijep, veći su udari nepovoljnih fiskalnih situacija na potrošnju. Odgođeno uvođenje eura za 2010. godinu čini se nedostižnim ciljem te se predviđaju nove odgode za 2012. ili čak 2014. godinu. Analitičari se slažu da će planirani budžet za 2007. godinu morati biti podvrgnut radikalnoj restrukturaciji čemu u prilog govori i deficit koji je prošle godine dosegao čak 6,1 posto BDP-a. Slabljenje forinte također loše utječe na pozajmice od strane banaka, inicira se inflacija, potrošnja još više smanjuje. Mogući sljedeći koraci su ponavljanje poteza iz 2003. godine kada je vlada podigla kamatne stope, no takav potez, predviđaju stručnjaci, naštetit će pozajmljivačima te valute koji imaju ‘klizne’ kamatne stope. Ako pak dođe do radikalnijih rezova proračuna, to bi moglo direktno naštetiti i dionicama velikih korporacija što bi opet usporilo ekonomiju i smanjilo korporativnu dobit. Pretpostavi li se da odnos forinte naspram euru ostane na sadašnjoj razini od 265 HUF, svi se analitičari slažu da bi i referentna kamatna stopa trebala ostati nepromijenjena, odnosno na sadašnjoj razini od 6 posto. Slabljenje forinte bi se, prema stručnim predviđanjima, moglo nastaviti u sljedeća dva mjeseca usporedo s predstojećim općim izborima s trendovima obrnutih povrata na dobit kao izravnom posljedicom rezova u proračunu.Ekonomski analitičar Illes Toth tvrdi kako pažnju treba usmjeriti na činjenicu da se odnos mađarske forinte naspram euru u posljednjih mjesec dana stabilizirala na razini od 265 i stoga je prerano donositi zaključke o nadolazećoj inflaciji ili čak recesiji.

Zadaci nove vlade
Sigurno je, međutim, kako će koraci nove-stare socijalističke vlade morati biti usmjereni prvenstveno na smanjenje mađarskog vanjskog duga koji će kao izravnu posljedicu za sobom povući i povećanje potrošnje te bolji rast tržišta.Najvjerojatnijim scenarijem smatraju se ipak minorni proračunski rezovi čiji će kredibilitet i kontekst novog konvergencijskog plana biti od ključne važnosti u očima tržišnih igrača.Analitičari su se u pitanju kamatnih stopa podijelili u dvije frakcije. Jedna strana smatra kako je moguće održati razinu od šest posto tijekom cijele godine, a ostali su mišljenja da će izravnavanje korelirati odnose između instrumenata monetarne politike i slabljenja valute što će natjerati centralnu banku da povisi kamatne stope.

PDV i regulacija cijena goriva kao nada
Iako se Mađari već dulji niz godina pripremaju na svojevrsne fiskalne reforme, i dalje su predvodnici zemalja s visokim fiskalnim deficitom unutar EU. Tako se nalaze ispred Poljske, Češke, ali i Slovačke, a daljnji rast inozemnog duga i inflacija veća od prosječne ne pokazuju mnogo načina da se smanji ta prednost. Međutim, kako navodi Stojić, postoje dvije pozitivne mogućnosti za ‘izvlačenje’ Mađarske iz naizgled bezizlazne situacije. Jedna se odnosi na smanjeni PDV za oko 2 posto kojim se ostvaruje prostor za dodatnu uštedu, odnosno porast osobne potrošnje. Druga stvar je kontrola cijena benzina od strane vlade čime se uklanja pritisak na njihovo povećanje te još jedan udar na ionako pogođeni mađarski standard.