Dok svakodnevno raste broj nezaposlenih, a tvrtke zbrajaju štete od recesije i bojažljivo očekuju rezultate idućeg tromjesečja, dobrovoljna mirovinska štednja zasad, čini se, ne trpi. Razlog tome leži u činjenici da su građani zbog neizvjesnosti skloniji štednji nego potrošnji. No, najavljene intervencije u mirovinski sustav poput omogućavanja povratka iz drugog u prvi stup, mogle bi dobrovoljni treći stup uzdrmati više od krize. Za razliku od obveznih mirovinskih fondova koji su s imovinom od 22,9 milijardi kuna jedni od najjačih institucionalnih igrača na tržištu kapitala, dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF) upravljaju s tek 856,5 milijuna kuna. Najstariji i najveći, Raiffeisen DMF prikupio je 350,8 milijuna kuna i drži 41 posto tržišta, slijedi AZ Profit s 307,6 milijuna te AZ Benefit sa 73,3 milijuna. Četvrti na ljestvici sa 62,3 milijuna kuna imovine je Croatia osiguranje DMF, te naposlijetku Erste Plavi Expert i Protect s 44,9, odnosno 17,5 milijuna kuna imovine u portfelju. Na godišnjoj razini DMF-ovi bilježe raspon prinosa od 0,71 posto do 6,66 posto. U petnaest zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, koji su kreirani za zaposlenike pojedinačnih tvrtki poput Zagrebačkog holdinga, HAC-a ili HEP-a, ukupna imovina dosegla je 159,3 milijuna kuna, a godišnji prinosi kreću se u rasponu od -2,27 do 7,75 posto.

Pravila igre
“U prva tri mjeseca ove godine prodaja je manja svega 6 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, no primijetili smo da su iznosi koje članovi uplaćuju nešto manji”, kaže predsjednica Uprave Erste dobrovoljnog mirovinskog društva Senka Fekeža-Klemen. “Interes poslodavaca za zatvorene DMF-e u ovom je trenutku u potpunosti nestao, s obzirom na objektivne okolnosti i poslovne planove tako da će beneficije za zaposlenike morati pričekati neka bolja vremena”, ističe.Promijeni li država pravila igre i provede mini reformu obveznog mirovinskog osiguranja (ne da poveća izdvajanja u drugi stup što je bilo zamišljeno, ali nikad provedeno) efekt na treći stup je upitan. Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog društva, ipak vjeruje da ukoliko i dođe do promjena u drugom stupu, “to će biti promjene koje je predložilo Udruženje mirovinskih društava te da neće imati utjecaja na dobrovoljnu mirovinsku štednju”. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije inzistira da je mirovinska reforma uvedena prije sedam godina i njezini se “učinci ne znaju pa nikako ne bi trebalo brzati”. Osvrćući se na posljedice koje bi izmjene drugog stupa imale po treći, Bejaković kratko kaže da “ako je država slaba, onda je svaki mirovinski sustav u krizi – bilo javni ili privatni”. “Drugi i treći stup treba promatrati zajedno i u tom kontekstu donositi odluke i zakonske promjene”, napominje Fekeža-Klemen dodajući da je treći stup na početku reforme zamišljen kao nadopuna drugom stupu i da trebalo potaknuti poslodavce da to omoguće onima koji nemaju mogućnosti za dodatnu mirovinu. Jedan od prijedloga udruge mirovinskih fondova bilo je uvođenje potportfelja u drugom stupu, odnosno da se članovima omogući izbor konzervativnijeg fonda kako se približavaju mirovini- mogućnost koju dobrovoljni fondovi već imaju. “Trebalo bi ići korak dalje, odnosno u svojoj ponudi imati i fondove koji svojim članovima nude određena jamstva, primjerice da im se garantira dio uplaćene glavnice. Član u takvom fondu može očekivati niži prinos, ali mu je zagarantirana uplata. Trenutačno takva zakonska mogućnost ne postoji”, predlažu u Erste Plavom DMD-u.

Slaba svijest društva
Usprkos prinosu, činjenici da se uplate priznaju kao olakšica pri utvrđivanju poreza na dohodak i državnim poticajnim sredstvima u iznosu do 1250 kuna godišnje namjenska štednja za mirovinu tek je marginalno prihvaćeni proizvod. Osnovni razlog niske popularnosti Bejaković vidi u slabo razvijenoj svijesti društva o potrebi štednje za mirovinu. “Kod nas vlada paternalizam, vjerovanje da država u potpunosti mora brinuti o nama, a treba razvijati svijest da je svako odgovoran za sebe i svoju starost i tu je izuzetna važnost trećeg stupa”, smatra Bejaković. Upravitelji DMF-a krivcem drže nepostojanje poreznih olakšica za poslodavca koji sredstva zaposleniku uplaćuje u treći stup pritom plaćajući puni porez. “Smatramo da su porezne olakšice za poslodavce ključni razlog što dobrovoljna mirovinska štednja nije postala zanimljiv oblik štednje”, kaže Fekeža-Klemen. No, ako se pita stručnjake, implementacija poreznih olakšica daleko je od dobre ideje. One narušavaju načelo pravednog poreznog sustava da veći porez plaćaju oni koji više imaju. Uvođenje poreznih olakšica na štednju u trećem stupu, koja ‘a priori’ podrazumijeva veći dohodak od potrošnje, značilo bi relativno manje oporezivati one koji više imaju, a podrazumijevalo bi kompliciranje poreznog sustava što otvara put zloupotrebama. Analizirajući mirovinski sustav, ekonomist Velimir Šonje kao jedan od prijedloga istaknuo je potrebu liberaliziranja ulaganja najprije dobrovoljnih, a potom i obveznih mirovinaca. S tim stavom načelno su složni su i stručnjaci, uz napomenu da je takvo što teško provesti.

Dobrovoljni fondovi

Otvoreni
AZ Benefit
AZ Profit
Croatia osiguranje DMF
Erste Plavi Expert
Erste Plavi Protect
Raiffeisen DMF

Zatvoreni
AZ Dalekovod
AZ HKZP
AZ VIP
AZ Zagreb
Croatia osiguranje ZDMF
Zatvoreni dobrovoljni cestarski MF
ZDMF Ericssona Nikole Tesle
ZDMF HEP grupe
ZDMF Hrvatskih autocesta
ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata
ZDMF Novinar
ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara
ZDMF Sindikata pomoraca Hrvatske
ZDMF T-HT
ZDMF T-Mobile