EN DE

I Bosna i Hercegovina uskoro započinje pregovore s MMF-om

Autor: Milan Šutalo
29. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

BiH želi novac MMF-a kako bi očuvala stopu gospodarskog rasta

Premijer Bosne i Hercegovine Nikola Špirić izjavio je da je BiH donijela odluku o početku pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Takva odluka nije donesena zbog prijeke potrebe za financijskim sredstvima već je to potreba za rezervacijom sredstava da bismo sačuvali stopu ekonomskog rasta i radna mjesta”, kazao je Špirić u subotu u Trebinju.“BiH nema monetarnu suverenost, ona je ograničena u mogućnostima i u odgovoru izazovima, pa BiH mora pojačati suradnju s globalnim financijskim institucijama, zbog čega smo i otpočeli pregovore s MMF-om”, dodao je. Prema njegovim riječima, efekti globalne ekonomske krize dovest će do pada ubiranja prihoda i do stagnacije ekonomskog rasta, na što se mora naći odgovor. Fiskalno vijeće BiH zadužilo je ministra financija i trezora Dragana Vrankića da uputi poziv MMF-u za početak pregovora za zaključivanje stand-by aranžmana. S tim u vezi, zadužena je Savjetodavna grupa da pripremi platformu koja će služiti kao osnova za početak pregovora u roku od sedam dana. Prema procjenama guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2009. godini mogao bi biti oko nule. No, dodao je, pad industrijske proizvodnje u oba entiteta u prva dva mjeseca ove godine (od preko 20 posto, op.a.) to ne jamči. Prema njegovim riječima, i pored ekonomske krize, BiH je nastavila trend održivog ekonomskog rasta iz prethodnih godina koji je u 2008. iznosio 5,5 posto. On je kazao da je bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine (BDP) protekle godine iznosio 25,1 milijardu maraka. “Prosječna inflacija u BiH u 2008. iznosila je 7,4 posto, dok je inflacija na godišnjoj razini, mjerena u prosincu, u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, iznosila 3,8 posto”, kazao je guverner središnje banke BiH.

Premijer Bosne i Hercegovine Nikola Špirić izjavio je da je BiH donijela odluku o početku pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom.

“Takva odluka nije donesena zbog prijeke potrebe za financijskim sredstvima već je to potreba za rezervacijom sredstava da bismo sačuvali stopu ekonomskog rasta i radna mjesta”, kazao je Špirić u subotu u Trebinju.“BiH nema monetarnu suverenost, ona je ograničena u mogućnostima i u odgovoru izazovima, pa BiH mora pojačati suradnju s globalnim financijskim institucijama, zbog čega smo i otpočeli pregovore s MMF-om”, dodao je. Prema njegovim riječima, efekti globalne ekonomske krize dovest će do pada ubiranja prihoda i do stagnacije ekonomskog rasta, na što se mora naći odgovor. Fiskalno vijeće BiH zadužilo je ministra financija i trezora Dragana Vrankića da uputi poziv MMF-u za početak pregovora za zaključivanje stand-by aranžmana. S tim u vezi, zadužena je Savjetodavna grupa da pripremi platformu koja će služiti kao osnova za početak pregovora u roku od sedam dana. Prema procjenama guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2009. godini mogao bi biti oko nule. No, dodao je, pad industrijske proizvodnje u oba entiteta u prva dva mjeseca ove godine (od preko 20 posto, op.a.) to ne jamči. Prema njegovim riječima, i pored ekonomske krize, BiH je nastavila trend održivog ekonomskog rasta iz prethodnih godina koji je u 2008. iznosio 5,5 posto. On je kazao da je bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine (BDP) protekle godine iznosio 25,1 milijardu maraka. “Prosječna inflacija u BiH u 2008. iznosila je 7,4 posto, dok je inflacija na godišnjoj razini, mjerena u prosincu, u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, iznosila 3,8 posto”, kazao je guverner središnje banke BiH.

Izdvojeno

Umjereno zaduženje
BiH je umjereno zadužena zemlja, o čemu svjedoči podatak da je u prošloj godini vanjski dug iznosio 4,19 mlrd. maraka ili 16,7 posto BDP-a. Istovremeno, deficit tekućeg računa iznosio je 3,6 milijardi maraka ili 14,6 posto BDP-a, što je najvećim dijelom posljedica visokog vanjskotrgovinskog deficita od oko deset milijardi maraka. Veliki problem s kojim se BiH, a posebno hrvatskobošnjačka Federacija BiH suočava je ogroman proračunski deficit, izazvan prije svega preširoko postavljenim socijalnim pravima i njihovom zlouporabom.

Autor: Milan Šutalo
29. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close