Europsko energetsko tržište bilježi drastično povlačenje investicijskih banaka i trgovaca koji uslijed recesije i pada industrijske potražnje za strujom više ne vide priliku na ovom tržištu.

Trenutno se 75% trgovine energentima odvija izvan burze. Dakle, kompanije direktno prodaju energente te same snose rizik nenaplate potraživanja. “Hedge fondovi i banke povlače se s ovog tržišta smatrajući ga neatraktivnim pod trenutnim okolnostima”, kažu analitičari Merrill Lyncha. Najveća njemačka energetska kompanija E.ON, sada ima jednog energetskog trgovca na burzi, dok je prošle godine prodavala energente preko četiri brokera. Slična je situacija i sa najvećim nordijskim distributerom struje, Vattenfallom iz Švedske, koji trenutno radi sa tri, a ne kao nekad putem šest investicijskih banaka. U listopadu se i UBS povukao s ovog tržišta. Analitičari ističu da su posljednji put ovakvom scenariju svjedočili 2001. godine kada je propao energetski div Enron.Dio analitičara smatra da bi nastavak ovog trenda mogao značiti povećanje cijena struje u nekim europskim zemljama. Naime, izostankom burzovne trgovine gdje se na jednom mjestu formira cijena i gdje distributeri u svakom trenutku mogu prodati energente, pojedine kompanije samostalno će određivati cijene. Cijene za iduću godinu u Njemačkoj porasle su 13 posto ovaj mjesec, kažu u ICAP-u. Eventualno skuplja energija došla bi u najnezgodnije vrijeme za europsku industriju koja bilježi rekordan pad narudžbi.

Činjenice

Kriza zelene energije
Španjolska Iberdrola odlučila je smanjiti ulaganja u obnovljive izvore u Britaniji za 40 posto, odnosno 300 milijuna funti. Izostanak gradnje vjetrenjača kojima bi 200 tisuća domova dobivalo struju putem vjetra, veliki je udarac ambicijama britanske vlade prema kojima bi ta zemlja do 2020. godine 35 posto svojih potreba za strujom zadovoljavala iz obnovljivih izvora. Iberdrola se povukla zbog otežanog pristupa financiranju projekta