Kamatne stope na kredite banaka ne ovise o kamatama na tržištu novca već izravno o prinosu na državne obveznice kao direktnoj mjeri rizika zemlje, zaključak je najnovije analize Hrvatske udruge banaka (HUB). Predstavljajući zaključke analize koja se bavila monetarnom transmisijom, odnosno prijenosom novca u monetarnom sustavu, direktor HUB-a Zoran Bohaček istaknuo je da će kamatne stope biti pritisnute na rast ako rizik zemlje poraste. To znači također, da u slučaju da rizik zemlje padne zbog mjera koje se sprema poduzeti Vlada, kamatne stope će padati.

Premija rizika
Slučajno ili ne, HUB je tu 17. po redu analizu javnosti predstavio isti dan kad je Vlada predstavila rebalans proračuna kojim bi se rashodi trebali smanjiti za 5,4 milijarde kuna. “Ako rizik Hrvatske ostane kakav je sada, i kamate će ostati ovakve kakve jesu, što znači da stabilnost kamata ovisi o premiji na hrvatski rizik, a to je izvan naših mogućnosti odlučivanja jer je to percepcija stranih investitora i vlada o rizičnosti zemlje, odnosno sposobnosti Hrvatske da se nosi s recesijom“, rekao je Bohaček. Naglasio je pak, da će premija rizika ovisiti o rebalansu proračuna, kao i svim mjerama koje će Vlada poduzeti, a investitori u inozemstvu ocijeniti. Prema posljednjim podacima Reutersa, percepcija rizika na hrvatske državne obveznice mjerena spreadom na CDS-ove u srijedu je iznosila 446 baznih bodova, a samo dan ranije bila je na 512,5 baznih bodova. U listopadu primjerice, prije nego li je kriza uzela maha, taj spread je iznosio 214,7 bodova.

Blaža retorika
Iako su bankari još donedavno kritizirali mjere Hrvatske narodne banke i regulatorni trošak koji im nameće, kriza je, čini se, ublažila retoriku. Govoreći o zdravlju domaćih banaka Bohaček je ponovio da je sustav potpuno stabilan te da postoji “zdrav” rast kredita od 10 do 12 posto. “Za razliku od drugih zemalja gdje države pomažu banke, Hrvatska je jedina zemlja u regiji u kojoj banke pomažu državu“, istaknuo je Bohaček. Uspoređujući domaće i bankarske sustave nekoliko europskih zemalja, Bohaček je naglasio da se u Hrvatskoj 70 posto kredita financira iz domaće štednje, dok je primjerice u problematičnoj Latviji kreditni rast financiran inozemnim kapitalom. Osim analizom, Bohaček je okupljenim novinarima zamjerio i način pisanja o bankama. “To su gluposti i štetni napadi i zato bih apelirao na odgovornost“, rekao je Bohaček i izvadio pregled kamatnih stopa u EU. Osim na medije, Bohaček se obrušio i na političare čije je izjave da su kamatne stope u Italiji oko dva posto “glupost” i kazao da je to vrijednost referentne kamatne stope Euribora koja nema veze s tržišnim stopama. “Činjenica jest da su kamatne stope u starim članicama Europske unije nešto pale, no u novim članicama i dalje rastu. Zašto? Zato jer se dio starih članica može financirati bez velike premije na rizik zemlje koja je porasla u Grčkoj i Portugalu koje su stare članice“, zaključio je direktor Hrvatske udruge banaka.

Kapital

Banke uvezle 2,8 mlrd. eura
Od listopada domaće su banke uvezle 2,8 mlrd. eura od čega je 43 posto bilo za za zaduživanje države. Bez tih sredstava Hrvatska bi bila u puno težoj situaciji, kaže Bohaček.