Trgovina je djelatnost u koju se posljednjih godina iznimno puno ulagalo, izgrađeni su mnogi veliki prodajni centri, što je dovelo do povećanje zaposlenosti, prihoda kao i dobiti. Ulaganja u trgovinu, kako u analizi tržišta ocjenjuje Financijska agencija, isplatilo se vlasnicima.

Već treću godinu za redom (kroz pet godina) trgovci prema ostalim poduzetnicima ostvaruju najveću bruto dobit. Za prvih devet mjeseci 2008. iznosila je 8,8 milijardi kuna, ili 1,1 milijardu kuna više nego u devet mjeseci 2007. U ukupnoj trgovini u prvih devet mjeseci 2008. bilo je registrirano 26.630 poduzetnika obveznika poreza na dobit. Zapošljavali su 214.997 radnika dok je prihod iznosio 191 milijardu kuna. Trgovačka branša lani je u dugotrajnu imovinu investirala 7,1 milijardu kuna. Poziciju trgovine u okvirima nacionalnog gospodarstva potvrđuju i udjeli: u broju poduzetnika na trgovinu otpada 31,7 posto, kod broja zaposlenih 23,1 posto, ukupan prihod 37,7 posto te rashod 38 posto. Od bruto dobiti trgovci prisvajaju 30 posto, a kod sveukupnih investicija na tu se branšu odnosi 14,2 posto. Premda su ostvarili najveću bruto dobit u posljednje tri godine, otkrivaju podaci Fine, trgovci su i dalje plaćeni manje od prosjeka gospodarstva. U prvih devet mjeseci 2008. prosječna neto plaća mjesečno je iznosila 4.026 kuna, to je 8,3 posto (365 kuna) manje od prosjeka svih poduzetnika Hrvatske.

Zatvaranje radnih mjesta
Prema Državnom zavodu za statistiku, koji pak izdvaja samo podatke o maloprodaji na nacionalnoj razini, u prva tri kvartala 2008. u odnosu na isto razdoblje godinu prije, zatvoreno je 1.155 prodajnih mjesta i broj zaposlenih manji je za 623 osobe. Istodobno zalihe bilježe rast od 980 milijuna kuna dok je promet (s PDV-om) bio veći za 4,38 milijarda kuna. Posljednji prošlogodišnji kvartal, u kojemu je recesija počela jače ‘brazdati’ negativne tragove i u djelatnosti maloprodaje, također po podacima državne statistike, na godišnjoj je razini donio realni pad prometa (2008/2007.) od 0,5 posto i time srušio očekivani rezultat. Pad potrošnje zbog utjecaja globalnih trendova, otvorio je prostor diskontnim lanacima što na hrvatskom tržištu prethodnih godina nije bilo posebno evidentno. Najkraće, Lidlu je napokon krenulo i u Hrvatskoj. U 50 diskonata, u koje je investirao više od 200 milijuna eura, zaposlenike je obradovao povećanjem plaća za 5,5 posto. Najavljuju i nova zapošljavanja, tijekom 2009. povećat će broj osoblja za 200, na ukupno 1000 radnika. Novi trend vjerojatno donosi pozitivno poslovanje, ako ne za 2008. onda u ovoj godini.Lanjska godina u segmentu maloprodaje nije donijela značajnije transakcije. Konzum je završio preuzimanje Lokice iz Drniša od poduzetnika Josipa Stojanovića. Dio Lokice kupio je i Mile Ćurković, vlasnik Plodina. Radi se o trgovačkom centru Ražine, za koji je isplaćeno 15 milijuna eura, tako je kupac izvijestio Zagrebačku burzu dok Konzum, iako i sam kotira na burzi nije otkrio vrijednost svoje transakcije. Mercator-H integrirao je godinu prije kupljeni Presoflex, a tijekom listopada dvojcu Mercator-Plodine, združenom na logističkoj razini, pristupila je Billa. U veljači je objavljeno, u prigodi iznošenja podataka o poslovanju na razini cijele grupe, Mercator-H je u 2008. ostvario 361 milijun eura prihoda, ili 13 posto više nego 2007. Trolist Mercator-Plodine-Billa već u studenom dobio je konkurenciju. U Splitu je Narodnom trgovačkom lancu (Kerum, Diona-Dinova, Tommy) pristupilo sedam članica (Biljemerkant, Boso, Trgonom, Studenac, Idis, Bakmaz i Pemo) iz grupacije CBA. Poduzetnici okupljeni u NTL-u tvrde da skupa drže 17 posto maloprodajnog tržišta, imaju 11 tisuća zaposlenih i oko tisuću trgovina od Vukovara do Dubrovnika. Prihod za 2008. procjenjuju na osam milijarda kuna. Kroz dvije godine misle imati godišnji prihod iznad 10 milijarda kuna te uskoro postati najveći konkurent Konzumu, uz ambiciju da ga potisnu s prve pozicije na ljestvici složenoj po prihodu. Najavili su i da će NTL iz logističkog saveza prerasti u vlasnički uvezanu tvrtku.

Ekspanzija Plodina
Po ocjeni Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Konzum je i dalje neuhvatljiv, sa više od 600 prodajnih lokacija svih formata, prisvaja oko 30 posto tržišta. Slijede Mercator-H, Kaufland Hrvatska, Billa (Rewe Grupa), Plodine, Getro, K.T.C., Kerum, Tommy, Lidl Hrvatska. Tržišni udjel, ocjenjuju u AZTN-u, niti jednog od spomenutih poduzetnika ne prelazi deset posto. Agencija iznosi i podatak o snažnom rastu velih fotmata, broj hipermarketa povećan je za 19 posto, super- marketa za 20 posto, dok su samoposlužni objekti rasli samo tri posto. Unutar HR veleprodaje, stoji u analizi AZTN-a, najznačajniji poduzetnik je Konzum, čiji udjel iznosi 30 do 40 posto. Slijedi Metro Cash&Carry s udjelom od 15 do 25 posto, a ostali značajniji sudionici na tržištu trgovine na veliko su Getro, Roto-promet te K.T.C. Trgovački lanac Plodine u 2008. otvorio je šest supermarketa i dva trgovačka centra u koje je investirano više od 65 milijuna eura. Plodine danas imaju 50 unificiranih supermarketa, posljednji je otvoren u zagrebačkom kvartu Lanište. U dugoročnoj strategiji razvitka riječkog trgovca stoji podatak o gradnji 100 supermarketa i trgovačkih centara dislociranih u svim županijama. Plodine su 2008. zaključile s prihodom u visini od 2,16 milijardi kuna. Dobit prije oporezivanja dosegnula je 50 milijuna kuna dok je neto dobit iznosila 37,7 milijuna kuna. “Index rasta prihoda lani je u odnosu na 2007. godinu bio 133, a index rasta neto dobiti 212”, iznosi za Poslovni dnevnik Mirjana Palada Kmetović, članica uprave Plodina. Kakav je konkretan financijski učinak 2008. u maloprodaji još je nepoznanica. Unatoč upitu iz većine tvrtki stigao je tek načelan odgovor da će podaci o poslovanju biti poznati krajem ožujka ili početkom travnja. Tako u hrvatskoj podružnici Metro Cash & Carry kažu da će na razini Grupe svi službeni podaci biti objavljeni 24. ožujka. Aleksandra Šobat iz Bille pak pojašnjava da još čekaju konačno mišljenje revizije prije kojeg ne mogu objaviti rezultat za 2008. Revizija poslovanja još nije završena ni u Getrou. Međutim, “sa sigurnošću možemo reći da je Getro u 2008. usporio pad prometa prisutan u proteklih nekoliko godina, što je rezultiralo gotovo 9 posto većom EBITDA u odnosu na 2007.”, iznosi Marija Jalšovec, direktorica marketinga Getroa. Svi podaci još nisu prikupljeni ni kod 24 članice Ultragos lanca pa je nemoguće iznijeti precizan učinak, kaže Andrea Kujundžić, voditeljica marketinga tog lanca.

Okvirno, dodaje, na temelju poznatih podataka može reći da je prošla godina u odnosu na 2007. dala rast prometa od 8,5 posto no, dobit je manja za oko 3 posto. “Kao relativno novi igrač na tržištu Spar Hrvatska je i u 2008. zabilježio gubitak no, on je u okvirima plana”, doznajemo od uprave Spara. Dodaju da je u 2008. promet iznosio više od milijardu kuna (bruto) što je rast iznad 30 posto prema 2007. I dok iz Spara daju podatke iako su u gubitku iz Ipercoopa, kojeg su nedavno preuzeli krako poručuju “ne mogu dati informacije takve naravi.”Iz Kauflanda još jednom potvrđuju svoju zatvorenost. “Poslovanje Kauflanda usmjereno je zadovoljstvu kupaca, cilj je ponuditi kvalitetne proizvode po najpovoljnijoj cijeni u gradu. Provedena istraživanja potvrđuju da kupcima nisu zanimljivi podaci o našim prihodima, rashodima i dobiti. Iz tog razloga molimo za razumijevanje što te informacije nismo u mogućnosti objaviti”, prenosi stav uprave Kauflanda Goran Butorac. Osam trgovaca, Euro Structor, Fliba, Flio, Gradski centar, Hipermarketi Coop, Magma Goranka Fižulića, Tower Centar Rijeka te Zelina Centar podnijeli su Ustavnom sudu u veljači prijedlog za ocjenu ustavnosti odredaba iz Zakona o trgovini koje uvode zabranu rada nedjeljom. Smatraju da su suprotne hrvatskom Ustavu, jer su protivne načelu poduzetničkih i tržišnih sloboda. Zabrana, tvrde, diskriminira trgovce u odnosu na poduzetnike iz drugih djelatnosti i time su povrijeđena legitimna očekivanja osoba koja su uložile stotine milijuna eura u izgradnju trgovačkih centara i supermarketa. Povrijeđena su i načela prava na rad i prava na zaradu radnika, a zakon neizravno potiče i spolnu diskriminaciju.