Organizatori i ove godine obećavaju nezaboravne književne susrete s više od 1500 autora iz zemlje i svijeta. Veliki dio njih tradicionalno stiže iz jugoistočne Europe, zapadni je Balkan jedno od težišta sajma u Leipzigu.

I prije nego je Lajpciški sajam knjiga u četvrtak otvorio vrata posjetiteljima, jedno je bilo jasno: međunarodna ekonomska kriza nije zaobišla ni nakladnike. Oko 2100 izlagača iz četrdesetak zemalja za osminu je manje nego lani. No, za razliku od Frankfurtskog, Lajpciški sajam knjiga ionako nije u prvome redu mjesto za sklapanje poslova već za susrete pisaca s publikom. Zato organizatori i ove godine obećavaju nezaboravne literarne doživljaje s više od 1500 autora iz cijelog svijeta. Veliki dio njih i ovoga puta dolazi iz jugoistočne Europe – zapadni je Balkan tradicionalno jedno od težišta ove priredbe. Bilo da se radi o beletristici, znanstvenopopularnim djelima ili stripovima – Lajpciški će sajam knjiga, baš kao i prateći festival “Leipzig čita”, i ove godine obilovati autorskim i nakladničkim novinama. No, jedno se nije promijenilo, istaknuo je direktor sajma Oliver Zille: “Naše glavno težište u inozemstvu ostaju zemlje srednje i jugoistočne Europe. Program lanjskog nastupa i predstavljanja Hrvatske se ove godine nastavlja s 15 priredaba.” Osim na vlastitom štandu, književnici iz Hrvatske – među njima Edo Popović i Ivana Sajko – pojavit će se i u posebnom programu posvećenom suvremenoj balkanskoj literaturi. “Ove godine nemamo jednu zemlju kao težište, ali imamo veliko predstavljanje jugoistočne Europe s više od 50 priredaba i sudionika. U Leipzigu se za petak (13.3.) navečer sprema i raskošna ‘Balkanska noć’. Svim time nastavljamo svoje aktivnosti umrežavanja zemalja na tlu bivše Jugoslavije s njemačkom literarnom scenom i tržištem knjiga”, napomenuo je Zille. Ministarstvo kulture Srbije i ogranak PEN-a upoznat će javnost s projektima “Sto slovenskih romana” te “Antologija suvremene srpske drame”. Od autora tu su Žarko Radaković, Velibor Čolić, Dragan Velikić i drugi. Novost je sudjelovanje BiH. “Program ‘Mali jezici – velike književnosti’, inicijativa stranih kulturnih instituta u Berlinu, nastavlja se sudjelovanjem 16 inozemnih autora koji zastupaju manje europske jezike”, napomenuo je Zille. Tako će, uz premijerno pojavljivanje izdavača i knjižara iz Bosne i Hercegovine, svoj doprinos predstavljanju zemlje u Leipzigu dati pjesnik Asmir Kujović i prozaist, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović. Do kraja tjedna brojni će sajamski forumi biti posvećeni problematici književne proizvodnje na i prevođenja s malih jezika, percepcije takvih djela u Njemačkoj te jezične politike u zemljama nekadašnje SFR Jugoslavije.