Nakon mnogo godina provedenih u sjeni, ugljen se ponovo vraća na velika vrata. Snažan rast cijena nafte prošle godine i nepouzdanost opskrbe Europe ruskim plinom ukazao je na neizbježnost korištenje ugljena kao jednog od ključnih izvora energije u svijetu.

Ugljen to može zahvaliti trima prednostima: nižom cijenom, gepolitičkom preraspodjelom rezervi i velikim zalihama.Zbog sve većih zahtjeva industrije i krajnjih potrošača za energijom, zajedno sa jeftinim i naširoko rasprostranjenim rezervama, svijet se sprema na gradnju novih energetskih postrojenja za preradu ugljena koja bi do 2030. godine trebala proizvoditi 1400 gigavata električne energije, tvrdi Međunarodna energetska agencije (IEA). Tome su se naravno već usprotivile mnoge organizacije za zaštitu okoliša, no energetske potrebe svijeta uistinu su velike, što takav scenarij čini neizbježnim. Naime, neke od najvećih svjetskih ekonomija ovise o ugljenu. Sjedinjene Države i Njemačka gotovo 50 posto svojih energetskih potreba namiruju iz ugljena, dok su Kina i Indija sa 80 i 70 posto još ovisnije o tom energentu. Što se tiče same Europe, nedostatak primarnih izvora energije, rastuće potrebe daljnjeg gospodarskog razvoja, nestabilne cijene nafte i problemi oko distribucije ruskog plina prema potrošačima dalo je velikog poticaja zagovornicima korištenja ugljena, iako su ga se europske zemlje uglavnom odrekle iz ekoloških razloga. Stvarna realizacija energetskih projekata u Europi ovisit će prvenstveno o odnosima cijena pojedinih izvora energije i o razvitku tehnologija za iskorištavanje ugljena.

činjenice

6 milijardi tona iznosi godišnja potrošnja ugljena u svijetu, od čega najveći dio otpada na proizvodnju električne energije

1 milijardu tona ugljena godišnje potroše Sjedinjene Države, od čega 90 posto otpada na proizvodnju električne energije

998 milijardi tona iznose najveća procjene zaliha ugljena na svijetu. Ipak, neki stručnjaci smatraju da su te brojke prenapuhane i da se stvarne zalihe kreću oko 400 milijardi tona

80 posto svojih energetskih potreba Kina zadovoljava iz ugljena

15 teravata iznosi godišnja potrošnja električne energije u svijetu

Vrhunski stručni tim

U čemu je njihova tajna? Od male ordinacije do dentalnog centra za najzahtjevnije zahvate

Digitaliziran proces

Digitalni dokument nije isto što i digitalni proces: gdje osiguravatelji i dalje gube vrijeme i novac

250 milijardi tona iznose dokazane rezerve ugljena u Americi, a slijede je Rusija i Kina

65 posto energije ugljena pri izgaranju predstavlja toplinu koja u okoliš odlazi neiskorišteno

170 godina trebale bi potrajati svjetske zalihe ugljena ako bi se njihova potrošnja nastavila istom stopom kao i danas

260 milijuna tona ugljena godišnje izvozi Australija, što je svrstava u najvećeg svjetskog izvoznika tog energenta

40 posto svjetske energije dobija se iz ugljena

2,3 milijarde tona ugljena proizvela je Kina u 2006. godini, što je svrstava na prvo mjesto proizvođača u svijetu. Drugo mjesto pripada SAD-u, a treće Indiji