Domaće gospodarstvo u ovoj godini očekuje pad od namanje 2,9 posto, a vjerojatna je mogućnost da pad bude drastično veći i dosegne čak 5 posto. Ostvari li se optimističniji scenarij, prihodi državnog proračuna mogli bi podbaciti za sedam do osam milijardi kuna, dok bi u gorem slučaju fiskus ostao bez desetak milijardi kuna prihoda, procjena je makroekonomskog odjela Hypo Alpe-Adria banke na čelu s Hrvojem Stojićem.

Pripremajući prijedlog antirecesijskih mjera za Vladu, stručnjaci Ekonomskog instituta baratali su padom domaćeg bruto društvenog proizvoda (BDP) od 1,4 posto i posljedično tri milijarde kuna nižim prihodima proračuna. Uzme li se u obzir planirani višak rashoda nad prihodima od 2,4 milijarde kuna uz podbačaj prihoda, Vlada bi morala ozbiljno računati s deficitom središnje države od 5,4 milijarde kuna. No i ta procjena Ekonomskog instituta je konzervativna jer je prošlogodišnje punjenje proračuna podbacilo za milijardu kuna, a manjak se prenio u ovu godinu. Iako proračunski prihodi ovise o gospodarskom rastu (padu), ekonomisti upozoravaju da egzaktna računica nije jednostavna pa procjene punjenja blagajne zavise o tome koja će stavka BDP-a predvoditi pad. Primjerice, osobna potrošnja je najizdašnija osnovica za proračunske prihode, dok je neto izvoz kategorija s daleko manjim doprinosom proračunu. “Pad BDP-a od 2,9 posto je osnovni scenarij i podrazumijeva podbačaj u prihodima od 7 do 8 milijardi kuna”, kaže Stojić. “U slučaju da pad BDP-a predvodi neto izvoz podbačaj prihoda neće biti značajan, no bude li i dalje vođen smanjenjem uvoza i osobne potrošnje taj bi manjak mogao dosegnuti i do 10 milijardi kuna”, kaže Stojić i upozorava da tek treba vidjeti turističku sezonu i što će se dogoditi na tržištu rada, odnosno hoće li restrukturiranje tvrtki (otpuštanje viška radnika) utjecati na kupovnu moć.“Imajući u vidu postojeću poreznu strukturu i kretanje BDP-a, može se reći da pad BDP-a za svaki postotni bod smanjuje prihode proračuna za 1 do 1,5 milijardu kuna. Uz pad BDP-a od dva posto, prihodi bi bili manji od proračunskih za otprilike 3,7 milijardi kuna”, kaže anonimno jedan ekonomist. Doprinosi i PDV su najizdašniji prihodi koji ukupno čine dvije trećine proračuna. Budući da je elastičnost PDV-a na rast BDP-a viša od jedan, znači da će realni pad prihoda od PDV-a nadmašiti pad BDP-a. Uz zadržavanje produktivnosti rada barem na istoj razini od prošle godine, zaposlenost će pasti barem jednako kao i BDP što uz očekivani porast prosječnih plaća od 5 do 6 posto daje nižu stopu nominalnog rasta od proračunskih projekcija, a time i doprinosa. Trošarine bi trebale pasti uglavnom zbog nižih trošarina na automobile, a padom uvoza bilježit će pad i prihodi od carina.Komentirajući negativne prognoze HAAB-a, član Ekonomskog vijeća Mladen Vedriš kazao je da je Hrvatska veća sada u crnom scenariju “zbog visine zaduženosti i povećanih kreditnih rizika, a situacija je kompleksna zbog visoke osjetljivosti financijskog sektora zbog proračunskog deficita te deficita platne bilance”. “Logična varijanta je da se u tom iznosu uskladi i rashodna strana, no to je uravnoženje proračuna. Ako se želi ići ambicioznije u proračunu se moraju osigurati sredstva za potpore pa uravnoteženje na strani rashoda mora biti još i veće”, kaže Vedriš no koliko bi idealno trebalo biti rezanje, ipak nije želio decidirano reći.

Pad cijena hrane

Niska inflacija
Inflacija bi idućih godinu do dvije ne bi trebala biti problem te se u ovoj godini očekuje na razini od oko 2,6 posto zbog pada cijena hrane i energenata. Stojić smatra kako će eventualno veći pad BDP-a ovisiti o nizu čimbenika, od intenziteta pada investicija i osobne potrošnje do oporavka inozemne potražnje za hrvatskim izvozom.

Fiskalna prilagodba

Dug veći od BDP-a
Uzmu li se u obzir povećani troškovi refinanciranja, neambiciozna fiskalna prilagodba te nešto slabija kuna, vanjski dug ove godine prvi put mogao premašiti razinu od 100 posto BDP-a, a fiskalni deficit premašiti 4 posto BDP-a, kazao je voditelj makroekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić predstavljajući “Macroeconomic Outlook 2009 – 2010”.

Središnja i Istočna europa

Paketi stimulacija
Iako bi izvoz ove godine mogao pasti 5 posto, u drugoj polovici godine pozitivan efekt mogle bi donijeti stimulirajući paketi na našim izvoznim tržištima. Pad BDP-a eurozone iznosit će oko 2,5 posto dok bi regija središnje i istočne Europe u prosjeku mogla zabilježiti minus 0,5 posto.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

U proračunu se moraju osigurati i sredstva za potpore
Mladen Vedriš, član Ekonomskog vijeća

Pad BDP-a od samo 2,9 posto je optimističan scenarij
Hrvoje Stojić, analitičar HAAB-a