Hrvatskim tvrtkama koje imaju neriješena imovinska pitanja u Srbiji produžen je rok na još tri mjeseca za dogovor o načinu vraćanja dijelova poduzeća nastalih u vrijeme bivše države. U Srbiji je, naime, 28. studenoga prošle godine stupila na snagu Uredba o izmjeni Uredbe Vlade Republike Srbije kojom se u roku tri mjeseca trebaju urediti imovinsko-pravna pitanja između vlasnika imovine sa sjedištima izvan Srbije sa sadašnjim korisnicima. Drugim riječima, Uredbom se nakon 28. veljače 2009. godine, ako se dvije strane nisu dogovorile, mogu privatizirati tvrtke nastale na imovini poduzeća s područja bivše države, odnosno one mogu ići na prodaju.

Sporazum o sukcesiji
Borovo izvan Hrvatske ima imovinu koju pokušava vratiti i potom prodati. Već nekoliko godina bez uspjeha, i to ponajprije u Srbiji, ali i u Makedoniji i Crnoj Gori. “Apsurdno je tražiti od nas da u Srbiji i Republici Srpskoj prepustimo našu imovinu tamošnjim korisnicima”, poručuje iz Vukovara Mirko Ćavara, glavni direktor Borova, dodavši kako ne može odobriti ni njihovo većinsko vlasništvo. Uprava iz Vukovara je nakon stupanja na snagu te Uredbe obavijestila srpsku i hrvatsku vladu, zatim svog vlasnika Hrvatski fond za privatizaciju te Ministarstvo vanjskih poslova, zatraživši istodobno i zaštitu imovine Borova koja je odlukom HFP iz 2003. godine unesena i u temeljni kapital društva. Inzistiralo se zapravo na poduzimanju mjera kako bi se konačno postiglo rješenje iz sporazuma o sukcesiji koji su potpisale obje države.

Sporne trgovine
Ćavara već četiri godine, koliko je na toj funkciji u Borovu, traži povrat imovine s početka devedesetih. Borovo je imao 180 prodavaonica koje su sa zalihama robe i inventara, uz pogon Boreli u Somboru, vrijedile oko 20 milijuna eura kolika je i svota koju Uprava danas potražuje. Dvadesetak prodavaonica uspjelo se prodati, ali zbog Uredbe novi vlasnici imaju problema s prijenosom vlasništva, dok su neke bile u najmu tako da je ostalo spornih 84 trgovina. Ćavara smatra da se spor može riješiti samo diplomatski između Hrvatske i Srbije tako da svatko dobije natrag svoju imovinu. Ako se ništa ne poduzme, jedina satisfakcija može biti naknadna odšteta od 20 milijuna eura u postupku sukcesije, poručio je Ćavara. U Borovu radi 1156 zaposlenih. U 2007. godini ostvareno je 260 milijuna kuna ukupnog prihoda, od čega je neto dobit iznosila 4,1 milijun kuna, a isti rezultat očekuje se i ove godine. Borovo nema dugova, a u posljednje tri godine u tu tvornicu investiralo se tridesetak milijuna kuna.

Rezultati

Hrvatska traži od Srbije ukidanje odredbe o imovini
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova zaprimilo je informaciju da je srbijanska vlada 20. veljače 2009. donijela odluku o odgodi primjene Uredbe na sljedećih devedeset dana, izvijestio je za Poslovni dnevnik glasnogovornik Ministarstva Mario Dragun. Dodaje da se Uredba o izmjeni Uredbe o zaštiti imovine dijelova tvrtki čije je sjedište na teritoriju bivših republika SFRJ odnosi i na imovinu hrvatskih tvrtki te da se Hrvatska protivi takvom pristupu “rješavanja” imovinsko-pravnih pitanja nakon stupanja na snagu ugovora o pitanjima sukcesije.