Na hrvatskom tržištu nekretnina u siječnju je zabilježen pad prometa od gotovo 80 posto u odnosu na lani, tvrdi predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović. Takav pad bi za posljedicu mogao imati zatvaranje brojnih agencija koje se bave posredovanjem u prometu nekretninama.
Tvrtke u blokadi
“Podaci za početak godine s tržišta nekretnina su katastrofalni. Recesija bi nas mogla pomesti. Ova godina će biti paklena za branšu. Tko od tvrtki preživi ovu godinu, živjet će još dugo i uspješno”, ocijenio je Ranilović na dodjeli certifikata novim agentima za nekretnine u ponedeljak u Zagrebu. Svoje crne prognoze za tekuću godinu Ranilović potkrepljuje činjenicom da je više od 20 posto građevinskih tvrtki već u blokadi, a isto tako u poteškoćama su i turističke tvrtke kojih 20-30 posto ne isplaćuje plaće. Razlozi pada su po njemu otežano financiranje i recesijska psihoza. Najveći problem mogao bi tek nastati ako banke zaustave financiranje građanstva i razvoja projekata. Kaže da se već osjećaju negativne posljedice rasta kamata, strožih uvjeta kreditiranja i pada tečaja kune. Prema njegovu mišljenju, hrvatsko tržište nekretnina trpi jer banke, koje su u stranom vlasništvu, primjenjuju kriterije davanja kredita kao na domicilnim tržištima na kojima je kriza izraženija. “Sada do izražaja dolazi ‘višak inozemne pameti’ koju smo godinama uvozili u vidu konzultanata, analitičara i samih banaka. Situacija na hrvatskom tržištu nekretnina ne može se analizirati i sukladno zaključku djelovati iz ureda u Londonu. I u Hrvatskoj ima dovoljno sposobnih ljudi koji znaju što je najbolje, kako za sam biznis tako i za gospodarsku situaciju općenito”, kazao je Ranilović.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Moram komentirati netočnosti i proizvoljne pretpostavke navedene u članku. Otkud podatak da je 20% građevinskih tvrtki u blokadi kada ne postoji takva evidencija. I svaka statistička evidencija je netočna jer prilikom registracije trgovačkih društava na Državnom zavodu za statistiku upisuje se pretežita djelatnost trgovačkog društva. Najlakše i najednostavnije je bilo napisati trgovina (šifra 50, 51 i 52) i dobar broj malih poduzetnika građevinske i ostalih djelatnosti ima takvu šifru a bavi se sasvim drugom djelatnošću. Drugo tvrtka nije pravni subjekt već je to naziv (ili tvrtka) trgovačkog društva. Kod nas očito postoji jako naslijeđe iz prošlosti te se trgovačka društva nazivaju i poduzećima i tvrtkama i tko zna kako još a vrlo rijetko ih se zove trgovačkim društvima što ona i jesu. Dalje kakve veze ima sa prodajom nekretnina (sumnjiva) činjenica da navodno 20-30% turističkih “tvrtki” kako kaže autor ne isplaćuje plaće? Zašto baš turističkih zašto ne prehrambenih ili industrijskih? Podatak ako je točan bez ikakvog je smisla. Dalje “najveći problem mogao bi nastati ako banke zaustave financiranje građanstva i razvoja projekata” piše autor. Pa banke su to već učinile. Stopirale su kreditiranje gotovo u potpunosti bilo građana ili trgovačkih društava koja se bave gradnjom. Dakle to se neće dogoditi jer se već dogodilo. Dalje stav da mi imamo sposobnih bankara se pokazao prije 10-tak godina kada su nam banke skoro otiške u k…. Pa valjda vlasnik banke ima pravo odlučivati koji ljudi će voditi banku. Pa to je njegov kapital i njegov rizik ako krivi ljudi vode banku, neovisno kako su do banaka stranci došli. Sada su njihove i to je to. Dalje “unatoč padu prometa nekretnina od 80% nije došlo do ozbiljnijih korekcija cijena”. Koja idiotarija. Gdje u svijetu u bilo kojoj državi u bilo kojoj ekonomiji se može dogoditi da se promet smanji 80% (iako je i to jako upitan podatak) a da se cijena toga dobra čija je cijena toliko pala ne smanji? Naravno da su cijene drastično pale (i još će). Jasno govorim o protrgovanim nekretninama a ne o onima čiji vlasnici žive na nekom drugom planetu pa traže bolesno visoku cijenu. Npr. stanje u okolici Rijeke (u Rijeci se malo gradi tako da je okolica preuzela primat u novoizgrađenim nekretninama) je takvo da je u posljednjih godinu dana cijena stana pala sa cca 1500-1600 eura na 1100-1200 eura. To baš i nije simbolično smanjenje. Ponavljam to se odnosi na protrgovane nekretnine, a to je jedini kriterij vrijednosti. Gospodine Darko, razmišljanja (i dezinformacije) koje ste ovdje prenijeli od gore imenovanog gospodina, nebi izjavio niti novozaposlenik u nekoj agenciji koji jadan nije u životu vidio niti vlasnički list.
Uključite se u raspravu