EN DE

Ruskim turistima Hrvatska postala preskupa

Autor: Biserka Ranogajec
19. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Unatoč krizi i lošim prognozama HTZ i San Sat ne odustaju od turističkih sajmova u Moskvi

Financijska kriza stigla je i u Rusiju, rublja je devalvirala dvadesetak posto, a država opet postaje vlasnikom posrnulih i važnih kompanija. To je poruka Nadežde Baranovski, direktorice zagrebačke tvrtke San Sat, koja od osnivanja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća radi na jačanju gospodarske suradnje s Rusijom. Konstantno radimo, dodaje, na povratku hrvatskih izvoznika u Rusiju, uspostavi novih kontakata te na povećanju turističkog prometa.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Crne prognoze
Iako se Baranovski boji crnih prognoza o dolasku ruskih turista ove sezone, priznaje da postoji velik interes iz Hrvatske za odlazak na sajmove u ožujku i travnju. Tako u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i San Sata naši predstavnici putuju na sajam kongresnog turizma i MITT, najveći turistički sajam u Rusiji koji se održava u Moskvi, a nakon toga na isti sajam u Kijev. U travnju se putuje na sajam graditeljstva i sajam nekretnina te sajam kože i obuće. Velik interes iskazan je upravo za sajam nekretnina koji će posjetiti hrvatske agencije za posredovanje i vlasnici nekretnina koje žele prodati. Devalvacija rublje nije jedina prepreka ruskim turistima na veću posjećenost, smatra Baranovski. To su i skupi hoteli, nemogućnost komunikacija jer malo ljudi govori ruski jezik, ne poštuje se njihova kuhinja, slabi su popratni sadržaji… Osim toga Rusima su se otvorila nova turistička tržišta. U Bugarskoj i Rumunjskoj sve je puno jeftinije, a Hrvatska je ostala strašno skupa, kaže Baranovski.

Financijska kriza stigla je i u Rusiju, rublja je devalvirala dvadesetak posto, a država opet postaje vlasnikom posrnulih i važnih kompanija. To je poruka Nadežde Baranovski, direktorice zagrebačke tvrtke San Sat, koja od osnivanja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća radi na jačanju gospodarske suradnje s Rusijom. Konstantno radimo, dodaje, na povratku hrvatskih izvoznika u Rusiju, uspostavi novih kontakata te na povećanju turističkog prometa.

Crne prognoze
Iako se Baranovski boji crnih prognoza o dolasku ruskih turista ove sezone, priznaje da postoji velik interes iz Hrvatske za odlazak na sajmove u ožujku i travnju. Tako u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i San Sata naši predstavnici putuju na sajam kongresnog turizma i MITT, najveći turistički sajam u Rusiji koji se održava u Moskvi, a nakon toga na isti sajam u Kijev. U travnju se putuje na sajam graditeljstva i sajam nekretnina te sajam kože i obuće. Velik interes iskazan je upravo za sajam nekretnina koji će posjetiti hrvatske agencije za posredovanje i vlasnici nekretnina koje žele prodati. Devalvacija rublje nije jedina prepreka ruskim turistima na veću posjećenost, smatra Baranovski. To su i skupi hoteli, nemogućnost komunikacija jer malo ljudi govori ruski jezik, ne poštuje se njihova kuhinja, slabi su popratni sadržaji… Osim toga Rusima su se otvorila nova turistička tržišta. U Bugarskoj i Rumunjskoj sve je puno jeftinije, a Hrvatska je ostala strašno skupa, kaže Baranovski.

Korisni sajmovi
Što se tiče zdravstvenog turizma, njih najviše zanima lječilište Naftalan u Ivanić Gradu jer su naviknuti na taj tip liječenja. Upravo zbog ruskih turista Naftalan je puno ulagao. Njihovi su predstavnici odlazili na sajmove u Moskvi kako bi im se prilagodili. Primjerice, u lječilištu su uvedeni TV programi na ruskom, kupuju se njihove novine, osoblje je učilo ruski jezik, jelovnik je također na ruskom, a dolaze i njihovi liječnici. Baranovski smatra da su Rusi i dalje spremni investirati. Međutim, fizičkim osobama nije dopušteno kupovati nekretnine. Poslovni ljudi koji su pak kupili nekretnine mogu ovdje boraviti samo tri mjeseca kao turisti, pa i onda kad su dosta uložili novca. Naša sugovornica prisjeća se da je Milan Stojanović, vlasnik Zlatne igle Siscia, bio prvi kojeg je vodila na sajam mode u Moskvu gdje je poslije ostvario dobre rezultate. S uspjehom tamo nastupaju i Ivančica i Borovo. Na sajmu prehrane PRODEXPO lani su nastupali Maraska koja je pred potpisivanjem ugovora, Trenton i SMS iz Splita, zatim Tartufi Zigante iz Istre, Fami iz Donjeg Miholjca te medari iz Zaprešića, a vrlo je zainteresiran za to tržište i Franck. Najveći problemi kod stvaranja poslova tamo su “grosisti” koji zastupaju ruske kompanije do kojih je teško doći, smatra Baranovski, koja je od lani i službena predstavnica gospodarske komore u Moskvi. Rusi se još sjećaju i hrvatskih cipela i namještaja iako je u međuvremenu tamo došao cijeli svijet, ali, dodaje, neki to tržište nisu nikad napustili kao što su Podravka, Ericsson Nikola Tesla, Pliva ili pojedini veliki građevinarci.

Razmjena

Mali izvoz
Izvoz iz Hrvatske u Rusiju dosegao je tek 142 milijuna dolara u devet mjeseci lani, a za cijelu prethodnu godinu iznosio je 157 milijuna dolara.

Velik deficit
Hrvatska ima golem deficit jer je Rusija treća po uvozu zbog energenata. Za devet mjeseci 2008. uvezeno je robe za 2,75 milijardi dolara.

Negativna klima
Zbog negativne klime, kako kažu u HGK, od 1993. do 2008. Rusija je uložila 103 milijuna eura tako da drži tek 15. mjesto među ulagačima. U istom je razdoblju RH uložila u Rusiju pola milijuna eura.

Autor: Biserka Ranogajec
19. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close