U budućnosti će Hrvatska zbog globalnih klimatskih poremećaja biti toplija i sušnija, posebice ljeti, što će se vrlo negativno odraziti na poljoprivrednu proizvodnju, ali i turizam, jer će se turisti vjerojatno preseliti u sjevernije europske destinacije.

S druge strane niže temperature i manje snijega u zimskim mjesecima prouzročit će rast razine mora. Procjenjuje se da će do 2100. godine more porasti od 9 do 88 centimetara, što znači da će neka priobalna područja Hrvatske biti potopljena, a najranjivija su područja dolina rijeke Neretve, Krka, Vransko jezero pokraj Biograda, otok Krapanj kod Šibenika. Alarmantne su to procjene jednog od prvih nacionalnih izvješća Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) o utjecaju klime na društveni razvoj, koje je u ponedjeljak predstavio stalni predstavnik UNDP-a za Hrvatsku Yuri Afanasiev. Analizirani su najosjetljiviji sektori na klimatske promjene – poljoprivreda, ribarstvo, zdravlje, hidroenergija, turizam i obalno područje, koji stvaraju četvrtinu hrvatskog BDP-a, a koji bi mogli pretrpjeti goleme štete zbog klimatskih promjena. U ribarstvu, primjerice, samo bi proizvodnja tune imala pozitivan učinak od klimatskih promjena, dok bi kamenice i brancin gotovo nestali iz Jadrana, u koji bi se nastanile nove vrste. Zbog očekivanih suša smanjit će se riječni tokovi, a prve analize pokazuju da bi samo u hidroenergiji to Hrvatskoj stvaralo godišnje gubitke do 86 mil. eura. Poljoprivreda već trpi štete, procjenjuje se od 2000. do 2007. oko 176 mil. eura godišnje, a gledajući samo usjev kukuruza, izgubljeni prihod zbog klime u 2050. bit će do 16 mil. eura. Što se emisije stakleničkih plinova tiče, one su se u Hrvatskoj vratile na razinu iz devedesetih s tendencijom rasta. Bude li se Hrvatska držala obveza Protokola iz Kyota, analiza UNDP-a optimističnim drži scenarij da će do 2020. postići smanjenje emisija za 30 posto, za što će uz političku volju presudan biti angažman građana, o kojem, pokazale su ankete, svijest u Hrvatskoj i te kako postoji.

Činjenice

Nuklearke i ugljen
Yuri Afanasiev i Stjepan Mesić složili su se da je za Hrvatsku koja donosi strategiju energetskog razvoja važno veću pozornost dati obnovljivim izvorima energije. “Neko vrijeme nećemo se smjeti odreći ni nuklearne energije, a i ugljen opet postaje atraktivan”, kazao je Mesić.

Kriza nije izgovor
U uvjetima gospodarske krize koja se nezadrživo širi Mesić upozorava da se ne smije koristiti taj argument kao izlika za nepoduzimanje nužnih mjera za sprečavanje klimatskih promjena.