Mostarski Aluminij najavio je mogućnost isključenja još 64 ćelije zbog nastavaka pada cijene metala na Londonskoj burzi koja sada iznosi 1300 dolara po toni. U odnosu na srpanj prošle godine cijena aluminija pala je za čak 1800 dolara po toni.

“Ako ovakva situacija potraje, bit ćemo prisiljeni smanjiti proizvodnju za dodatnih 25 posto”, potvrdio je glavni direktor Aluminija Mijo Brajković. On je podsjetio kako je Aluminij potkraj prošle godine iz istih razloga već reducirao proizvodnju za 25 posto te snizio plaće radnicima i mendžmentu, a s dodatnim smanjenjem proizvodnja u toj najvećoj bosanskohercegovačkoj izvoznoj kompaniji bila bi prepolovljena. I dok primjerice crnogorska vlada pomaže podgorički Aluminijski kombinat kako bi lakše prebrodio krizu, mostarski gigant ne samo da ne dobiva pomoć od države, nego mu se dodatno odmaže, relativno visokom cijenom struje, koja sada u troškovima proizvodnje aluminija sudjeluje s čak 58 posto, dok je granica rentabilnost 25 do 30 posto. Brajković je prigovorio vladi FBiH da nema jednak odnos prema svim tvrtkama u Federaciji BiH. Naveo je kako tvrtke na bošnjačkim područjima dobivaju i za 20 posto jeftiniju struju nego Aluminij, kako se, primjerice, privatnoj tvrtki Krivaja 1884. iz Zavidovića iz proračuna subvencioniraju troškovi struje i sufinancira nabava sirovina, dok se Aluminij prisiljava da uvozi struju. Direktor Aluminija je optužio vladu Federacije i da želi poništiti privatizaciju Aluminija, zbog čega, kako kaže, namjerno oteže sa zaključenjem ugovora s prvorangiranim ponuđačem konzorcijem Glencore-Dalekov-Feal kako bi potencijalni kupci zbog krize u aluminijskoj industriji odustali od kupnje mostarske kompanije.“Jasno je da potencijalni kupci sada vjerojatno neće biti spremni ponuditi prvotni iznos od 300 milijuna eura za Aluminij. U tom će slučaju vlada vjerojatno odustati od prodaje i pripremati novi scenarij da omalovaži postignutu sudsku registraciju o vlasništvu Aluminija, u kojem i Hrvatska ima udio od 12 posto”, kazao je Brajković.