Odlučan stav Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju na posljednjoj sjednici održanoj koncem studenoga da više neće odobravati financijske pozajmice tvrtkama iz državnog portfelja već je na kušnji. Na adresu HFP-a, naime, pristigle su nove molbe za isplatama posudbi kojima bi se osigurala isplata mjesečnih plaća od niza tvrtki iz kojih Fondu uobičajeno takvi zahtjevi i stižu, poput crikveničkoga hotelskog poduzeća Jadran, Bizovačkih toplica, koprivničke obućarske industrije Sloga, kaštelanskog Adriachema i imotskog poduzeća Trimot. U HFP-u su ponedjeljak potvrdili informacije kako im stižu novi zahtjevi za pozajmicama, ne želeći precizirati iz kojih točno tvrtki. Zahtjevi se, kako nam je kazala glasnogovornica Mihaela Felker, obrađuju i bit će raspravljeni na predstojećoj sjednici Upravnog odbora, a u kratkom odgovoru u HFP-u napominju kako ne mogu prejudicirati kakve će odluke po tim zahtjevima donijeti Upravni odbor.

Odgoda restrukturiranja
Dodatnu dvojbu o ishodu novih zahtjeva unosi i objava iz HDZ-a da je konačno odlučeno da će se ukinuti HFP, odnosno restrukturirati u novu instituciju. Argument kojim je, naime, potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec najavio kraj prakse odobravanja financijske pomoći upravo je bio taj da do reorganiziranja Fonda za privatizaciju više neće razmatrati nove zahtjeve za financijskim injekcijama. U kontekstu najave iz HDZ-a da konačno starta procedura zakonskog reorganiziranja upravljanja državnom imovinom, to znači i da bi pozajmice koje su upravo zatražene, budu li odobrene, mogle biti posljednje o kojima će se u Fondu za privatizaciju raspravljati. Tema restrukturiranja HFP-a, koju se odgađa još od afere Maestro, bila je tada najavljena za sam početak prosinca, no kako je u međuvremenu izbila plinska kriza, sjednica tada nije održana. Ni gotovo dva i pol mjeseca poslije nije još sazvana sjednica na kojoj bi se razmatrao plan restrukturiranja i osnivanja zatvorenih investicijskih fondova, koji je već odavno pripremio predsjednik Fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak. U toj činjenici pak član Upravnog odbora HFP-a koji zastupa sindikate Ozren Matijašević nalazi temelja da se molbe za novim pozajmicama koje pristignu Fondu ipak uzme u razmatranje.

Vraćanje dugova
“Uvjet koji smo naveli da bi se prekinulo s praksom davanja pozajmica nelikvidnim društvima iz portfelja HFP-a bio je hitno usvajanje i početak realizacije programa restrukturiranja Fonda. To je izostalo i stoga smatram da Fond treba nastaviti s davanjem pozajmica”, pojašnjava Matijašević. Na posljednjoj je sjednici Upravni odbor inače odobrio prolongiranje vraćanja prije odobrenih pozajmica nizu poduzeća, a novom pozajmicom od 3 milijuna kuna crikveničkom hotelijeru trebalo je biti osigurano dostatno novca za isplatu plaća do provedbe skore privatizacije. Koprivničkoj Slogi bio je prolongiran rok za vraćanje duga od 9 milijuna kuna. Odobrena je bila pozajmica i Adriahcemu.

naglasci

Spajanje institucija
HDZ je razmatrao novi model upravljanja državnom imovinom koji predviđa ukidanje HFP-a i spajanje nekoliko institucija u Agenciju za upravljanje državnom imovinom

Novi model
Prihvaćanjem novog modela prestat će se primjenjivati Zakon o privatizaciji. Predviđa se novi modeli privatizacije, među ostalim i kroz zatvorene investicijske fondove.