Gospodarska kriza prouzročila je pad poslovnih aktivnosti u brojnim tvrtkama što za posljedicu ima otkaze, no slovensko Gorenje se na originalan način odlučilo riješiti tehnološkog viška.

Pad prodaje
“Možda ste razmišljali o tome da više vremena provodite doma i posvetite se svojoj obitelji ili biste se možda u potpunosti željeli posvetiti svojem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Što morate napraviti? Samo se javite na razgovor u kadrovski o svojoj budućnosti izvan Gorenja”, stoji u ponudi Gorenja svojim radnicima, a koje se domogao slovenski dnevnik Finance. Naime, Uprava Gorenja je radnicima uputila cirkularno pismo u vidu ponude za sporazumni prekid radnog odnosa. U pismu se pojašnjava da je Gorenje u lošoj poslovnoj situaciji zbog pada prodaje gotovo svih proizvoda. “Zbog velikog smanjenja proizvodnje prešli smo na 36 satni radni tjedan, no to nije dovoljno te je zbog manjeg opsega posla nužno smanjiti broj radnika”, stoji u pismu koje je potpisala Izvršna direktorica za kadrove i obrazovanje u Gorenju Irena Vodopivec. Za sada nije poznato kako će na ponudu reagirati sindikati, kao ni sami zaposlenici grupe Gorenja. Glasnogovornica Gorenja Uršula Menih-Dokl poslala je pojašnjenje medijima, reagirajući na negativne naslove u slovenskim medijima, u kojem stoji da je u prvih devet mjeseci 2008. Gorenje imalo 20-25 posto manje narudžbe nego u godini prije. Iako se o detaljima u Gorenju još nisu izjasnili, u slovenskoj poslovnoj javnosti postoji bojazan da bi se mogao dogoditi odljev najkvalitetnijih kadrova iz te izvozno orijentirane tvrtke koja je slovenski simbol

Politika i biznis
Analitičari u Ljubljani upozoravaju da se slična situacija dogodila tijekom krize uzrokovane raspadom jugoslavenskog tržišta 1990. – 1995. kada su najkvalitetniji kadrovi uzeli otpremninu u Gorenju i za istu ili veću plaću otišli u drugu tvrtku ili čak i konkurenciju. Osim gospodarskom krizom, loši rezultati Gorenja su, barem djelomično, uzrokovani i nategnutim političkim odnosima Hrvatske i Slovenije, a prije toga i Slovenije i Srbije zbog priznanja Kosova. U Gorenju Zagreb nisu željeli komentirati pretpostavke o padu prodaje zbog zahlađenja međudržavnih odnosa, a i u Velenju inzistiraju samo na gospodarskoj krizi kao uzroku pada. Uz krizu zahlađenje političkih odnosa na relaciji Ljubljana – Zagreb utjecalo je i na poslovanje ostalih slovenskih poduzeća u Hrvatskoj. Predstavnici takvih tvrtki su oprezni s izjavama te nitko decidirano ne želi reći da su pretrpjeli mjerljivu štetu od bojkota. Iako je hrvatski Mercator izvijestio o 23-postotom rastu prihoda u 2008. godini, špekulira se sa 30-postotnim padom prihoda u prosincu i siječnju. Da poslovni rezultati nisu zadovoljavajući, govori i činjenica da je od 2. veljače prvi čovjek hrvatskog Mercatora Hrvoje Štroga umjesto Alana Kričkovića. Iva Jurković, glasnogovornica Mercatora, kaže da se bojkot kupaca u njihovim trgovinama osjetio krajem prosinca kad je započeo sukob na političkoj razini dviju država. “Brojke nažalost nemamo jer je teško reći koliko je na pad prodaje utjecala blokada pregovora, a koliko opći pad kupovne moći. S druge strane imamo i utjecaj neradne nedjelje”, kazala je Iva Jurković. U Lesnini navode da su zadovoljni rezultatima u Hrvatskoj te planiraju širiti poslovanje ulaganjem 50 milijuna eura u sljedećih pet godina. U Merkuru objašnjavaju da se s najvećim izazovima ne susreću upletanjem političkih odluka, nego utjecajem gospodarskih prilika na njihovo poslovanje. “Kupci se prilikom svojih kupnja uglavnom ponašaju racionalno i kupuju tamo gdje za svoj novac dobiju najviše od proizvoda”, kazao je Rok Istenič iz Merkura.