Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Vlada se premalo konzultirala sa Saborom

Autor: Marija Brnić
02. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatska ‘skriva’ informacije o proračunu poput Bangladeša, Ugande i Zambije

Hrvatski indeks otvorenosti proračuna iznosi 59, što je određen napredak u odnosu na prethodno istraživanje provedeno u 2006. godini, kada je taj indeks bio 42, no i dalje je svrstana među zemlje koje građanima o proračunu “pružaju samo neke informacije”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U toj su skupini zemlje poput Bangladeša, Kolumbije, Gruzije, Gane, Gvatemale, Indije, Indonezije, Jordana, Kenije, Namibije, Nepala, Ugande i Zambije. Riječ je o istraživanju transparentnosti proračunskog procesa i dostupnosti podataka iz proračuna javnosti, koje provodi nezavisna organizacijom Center on Budget and Policy Priorities iz Washingtona u Sjedinjenim Američkim Državama, a u okviru kojega je analizirana proračunska 2007. godina i ukupno je sudjelovalo 85 zemalja. Hrvatska je zauzela 14. mjesto u ukupnom poretku, no zemlje su po rezultatima svrstane u pet skupina, od onih koje građanima pružaju opsežne informacije poput V. Britanije, Južne Afrike, Francuske, N. Zelanda i SAD-a do onih koje ne pružaju gotovo nikakve ili nikakve informacije poput Ruande, Sudana i Konga, čiji je indeks bio nula. Institut za javne financije, koji je sudjelovao u istraživanju za Hrvatsku, izdvojio je dva razloga zbog kojih je ostvaren hrvatski pomak na ukupnoj ljestvici. Prostor za daljnji hrvatski napredak stručnjaci IJF-a mr. Ivica Urban i mr. Marijana Bađun nalaze u prikazivanju rashoda u proračunu ne samo po administrativnoj i ekonomskoj nego i funkcionalnoj klasifikaciji te što opširnijem prikazu podataka o javnom dugu, odnosno tako da obuhvate i elemente poput instrumenata, kamatnih stopa, rokova dospijeća, valutne denominacije i slično. Preporuka je Ministarstvu financija u proračun uključiti i procjene kako će se novousvojene politike odraziti na prihode i rashode u višegodišnjem razdoblju, ali i prikaz podataka o propuštenim prihodima zbog pruženih poreznih povlastica. Na veću transparentnost utjecalo bi, zaključuju Urban i Bađun, i kada bi se u određivanju prioriteta proračuna Vlada više konzultirala s članovima Sabora u procesu te kada bi i objavljivala izvješće o poduzetim koracima u vezi s nepravilnošću koje u trošenju proračunskih sredstava utvrdi Državna revizija.

Hrvatski indeks otvorenosti proračuna iznosi 59, što je određen napredak u odnosu na prethodno istraživanje provedeno u 2006. godini, kada je taj indeks bio 42, no i dalje je svrstana među zemlje koje građanima o proračunu “pružaju samo neke informacije”.

U toj su skupini zemlje poput Bangladeša, Kolumbije, Gruzije, Gane, Gvatemale, Indije, Indonezije, Jordana, Kenije, Namibije, Nepala, Ugande i Zambije. Riječ je o istraživanju transparentnosti proračunskog procesa i dostupnosti podataka iz proračuna javnosti, koje provodi nezavisna organizacijom Center on Budget and Policy Priorities iz Washingtona u Sjedinjenim Američkim Državama, a u okviru kojega je analizirana proračunska 2007. godina i ukupno je sudjelovalo 85 zemalja. Hrvatska je zauzela 14. mjesto u ukupnom poretku, no zemlje su po rezultatima svrstane u pet skupina, od onih koje građanima pružaju opsežne informacije poput V. Britanije, Južne Afrike, Francuske, N. Zelanda i SAD-a do onih koje ne pružaju gotovo nikakve ili nikakve informacije poput Ruande, Sudana i Konga, čiji je indeks bio nula. Institut za javne financije, koji je sudjelovao u istraživanju za Hrvatsku, izdvojio je dva razloga zbog kojih je ostvaren hrvatski pomak na ukupnoj ljestvici. Prostor za daljnji hrvatski napredak stručnjaci IJF-a mr. Ivica Urban i mr. Marijana Bađun nalaze u prikazivanju rashoda u proračunu ne samo po administrativnoj i ekonomskoj nego i funkcionalnoj klasifikaciji te što opširnijem prikazu podataka o javnom dugu, odnosno tako da obuhvate i elemente poput instrumenata, kamatnih stopa, rokova dospijeća, valutne denominacije i slično. Preporuka je Ministarstvu financija u proračun uključiti i procjene kako će se novousvojene politike odraziti na prihode i rashode u višegodišnjem razdoblju, ali i prikaz podataka o propuštenim prihodima zbog pruženih poreznih povlastica. Na veću transparentnost utjecalo bi, zaključuju Urban i Bađun, i kada bi se u određivanju prioriteta proračuna Vlada više konzultirala s članovima Sabora u procesu te kada bi i objavljivala izvješće o poduzetim koracima u vezi s nepravilnošću koje u trošenju proračunskih sredstava utvrdi Državna revizija.

Autor: Marija Brnić
02. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close