Oglašivačka inovacija Davora Dominikovića i Vlade Šole mogla bi RTL televiziju skupo stajati jer ocijeni li Vijeće za elektroničke medije da su reklamnim bedževima prekršili zakon i bude li jednako razmišljao prekršajni sudac, televizija bi mogla biti kažnjena s milijun kuna.

No to je tek teorija, a praksa kaže da prekršajni sudovi dosad nijednom nisu presudili u korist Vijeća, pa na RTL-u mogu mirno spavati. Ipak, komentatorski dvojac uveo je presedan u hrvatsko televizijsko oglašavanje lijepeći na svoje košulje u izravnom prijenosu nimalo atraktivne bedževe reklamirajući čips i prašak za rublje (Dominiković) te sportsku kladionicu (Šola). Na RTL-u neslužbeno kažu da je riječ o uobičajenoj praksi na inozemnim televizijama da sportaši u javnim nastupima ističu svoje sponzore s kojima su ugovorno vezani. Tvrde da reklame na prsima njihovih komentatora nemaju veze s RTL-om, nego su oni tražili da im se ugovorom dopusti takva mogućnost, što je i učinjeno. Također tvrde da ne znaju niti se žele miješati u to koga se reklamira, ali priznaju da nisu bili najsretniji s izgledom bedževa. Njihovo nezadovoljstvo je očito preneseno i voditeljima, koji su u završnici natjecanja nosili nešto manje uočljive bedževe. Inače, brendovi istaknuti na bedževima nisu među službenim sponzorima Hrvatskog rukometnog saveza ni RTL-ova prijenosa. Slaven Fischer, predsjednik Hrvatske udruge reklamnih agencija, kaže da se danas sve više nude multiplatforme, odnosno ne samo oglasni prostor u reklamnom bloku, nego razne sponzorske i promotivne pakete. “Ne vidim razlike između logotipa na dresovima intervjuiranih igrača i onih okačenih na odjeću voditelja – i jedni i drugi tu su zbog medijskog eksponiranja kao rezultata sponzorskog poslovnog odnosa”, kaže Fischer. Vijeće za elektroničke medije, međutim, ima određenih dilema, što nam je potvrdio i predsjednik Zdravko Kedžo. “Održat ćemo sjednicu Vijeća o toj temi jer imamo određenih dilema”, kaže Kedžo, dodajući da će, ako utvrde da je riječ o prikrivenom oglašavanju, podnijeti prekršajnu prijavu i tražiti najstrožu kaznu, odnosno milijun kuna. Zakon o elektroničkim medijima definira prikriveno oglašavanje kao “predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u programskim sadržajima kada je takvo predstavljanje namijenjeno oglašavanju, a može zavesti javnost u pogledu njihove prirode”.