Hoće li banke podizati kamate na kredite i dalje je neizvjesno, no izražen je pritisak na rast kamata, istaknuo je u četvrtak direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček. “Sadašnji pritisak je prema gore, no teško je reći. Bankari su prije najavljivali kako je moguće da kamatne stope porastu u prosjeku za jedan postotni bod, no zaista ne znam”, rekao je Bohaček tijekom predstavljanja najnovijih analiza HUB-a.

Rastući rizik
Prema njegovim riječima, pritisak na povećanje kamata rezultat je rastućih premija rizika u Hrvatskoj. Taj rastući rizik poništio je efekt pada cijene međubankarskih pozajmica. Naime, iako je u posljednje vrijeme pala referentna kamatna stopa EURIBOR, taj se pad nije odrazio na nižu cijenu sredstava za Hrvatsku jer su u isto vrijeme povećani rizici. Kako ističu u HUB-u, bankama nije u interesu neopravdano dizati kamate na kredite jer svako poskupljenje povećava i broj onih koji te kredite neće moći vraćati.

Skupo zaduživanje
“Za banke, međutim, nije poslovno održiv status quo i stoga moraju reagirati u promijenjenim uvjetima rasta izvora sredstava i troškova koji vladaju na inozemnom i domaćem tržištu. Stoga se očekuje da će viši troškovi utjecati na povećanje kamata koje banke plasiraju građanima i poduzećima”, kažu u HUB-u. No neovisni bankarski stručnjaci pak smatraju da razloga za povisivanje kamata na već odobrene kredite nema jer su i banke posuđeni novac dobile dok je situacija na kreditnim tržištima bila povoljnija. To implicira da ekonomska računica za podizanje kamatnih stopa postoji eventualno za nove kredite koje danas banke financiraju novcem dobivenim po višoj cijeni. Inače, skupo zaduživanje na inozemnom tržištu osnovni je razlog zašto se ni država nema prostora zaduživati u inozemstvu. “Hrvatska se može zaduživati u inozemstvu putem prodaje obveznica, no pitanje je koliku će cijenu za to platiti. Proračunski deficit je za Hrvatsku preskup”, naglasio je Bohaček, pozivajući se na najnoviju HUB-ovu analizu u kojoj se navodi kako se proračunskim deficitom u suzbijanju krize mogu koristiti samo velike i bogate zemlje. “To mogu samo zemlje za čijim obveznicama uvijek postoji potražnja. Ako takve potražnje nema, zemlja je prisiljena na fiskalnu restrikciju”, rekao je prvi čovjek HUB-a ponavljajući prijašnje stajalište bankara.

prihodi

Izdašni krediti
Domaće su banke u prvih devet mjeseci 2008. na temelju kamata na kredite zabilježile prihod od 15,8 milijardi kuna.

Visoka dobit
Do kraja rujna zabilježena neto dobit tridesetak domaćih banaka iznosila je gotovo četiri milijarde kuna.