EN DE

Londonski City i dalje svjetska financijska prijestolnica

Autor: Ivan Delaš
26. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Unatoč gospodarskoj i vojnoj premoći SAD-a nakon pada britanskog imperija City je zadržao financijski primat

Britansko financijsko središte u samom srcu Londona koje uz burzu, središnju banku i Lloyd’s okuplja većinu svjetskih banaka te korporacija s popisa 500 najuspješnijih najveće je sastajalište, bilo online ili fizički, financijera iz doslovno svih krajeva svijeta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Cityu se uz bok može svrstati jedino medijski, odnosno filmski eksponiraniji Wall Street, u odnosu na koji je, nakon prilično izjednačene trke, City ipak pokazao prednost u nekoliko pokazatelja. Primarno onih vezanih za ukupnu respektabilnost i tradiciju burze, razvijenost tržišta roba i obujam inozemne trgovine. Frankfurt i Pariz, iako pokazuju napredak i razvoj na određenim područjima poslovanja, još umnogome zaostaju kao ozbiljniji takmaci Englezima i Amerikancima, te predstavljaju konkurente jedino na regionalnoj, nikako internacionalnoj razini. Rastuća azijska financijska tržišta i poslovni subjekti, ponajprije kineski, japanski i indijski, ipak nemaju toliko strukturalno razvijeni financijski kompleks i snagu mada bi u budućnosti potencijalno jedinstveno regionalno tržište indoazijskih divova moglo postati jedinim ozbiljnim konkurentom. Ako se osvrnemo na neke od podataka iznesenih uz sliku, vidljivo je kako je pozicija Londona sustavno izgrađivana prethodnih nekoliko stoljeća, s planovima daljnjeg razvoja – najočitiji je primjer alternativna poslovna zona Docklands. Nekada je City bio mjesto gdje su se detaljno analizirali globalni ekonomski i geopolitički imperijalni planovi, međutim danas ta poslovna zona vrvi različitim jezicima i kulturama, međusobno isprepletenim u potrazi za poslovnim i financijskim probitkom.

Britansko financijsko središte u samom srcu Londona koje uz burzu, središnju banku i Lloyd’s okuplja većinu svjetskih banaka te korporacija s popisa 500 najuspješnijih najveće je sastajalište, bilo online ili fizički, financijera iz doslovno svih krajeva svijeta.

Cityu se uz bok može svrstati jedino medijski, odnosno filmski eksponiraniji Wall Street, u odnosu na koji je, nakon prilično izjednačene trke, City ipak pokazao prednost u nekoliko pokazatelja. Primarno onih vezanih za ukupnu respektabilnost i tradiciju burze, razvijenost tržišta roba i obujam inozemne trgovine. Frankfurt i Pariz, iako pokazuju napredak i razvoj na određenim područjima poslovanja, još umnogome zaostaju kao ozbiljniji takmaci Englezima i Amerikancima, te predstavljaju konkurente jedino na regionalnoj, nikako internacionalnoj razini. Rastuća azijska financijska tržišta i poslovni subjekti, ponajprije kineski, japanski i indijski, ipak nemaju toliko strukturalno razvijeni financijski kompleks i snagu mada bi u budućnosti potencijalno jedinstveno regionalno tržište indoazijskih divova moglo postati jedinim ozbiljnim konkurentom. Ako se osvrnemo na neke od podataka iznesenih uz sliku, vidljivo je kako je pozicija Londona sustavno izgrađivana prethodnih nekoliko stoljeća, s planovima daljnjeg razvoja – najočitiji je primjer alternativna poslovna zona Docklands. Nekada je City bio mjesto gdje su se detaljno analizirali globalni ekonomski i geopolitički imperijalni planovi, međutim danas ta poslovna zona vrvi različitim jezicima i kulturama, međusobno isprepletenim u potrazi za poslovnim i financijskim probitkom.

Činjenice

95 posto svjetske trgovine metalima odvija se na londonskom tržištu, najvećem svjetskom tržištu metala

183 metra visoka je najviša zgrada londonskog Citya – Tower 42 – izgrađena 1980. godine za tadašnjih 72 milijuna funti, a originalno je bila sjedište National Westminster banke

208 godina prošlo je od osnivanja Londonske burze, dijela velike grupacije te najveće svjetske burze uz Wall Steet, u kojoj od kraja 2007. godine velik udio od 28 posto drži Borse Dubai

40 posto cjelokupne industrije financijskih usluga Velike Britanije otpada na London, u kojem oko 483 svjetske banke imaju svoja predstavništva, što je gotovo dvostruko više u odnosu na New York

1694. godine osnovana je Bank of England, odnosno središnja banka Velike Britanije i Sjeverne Irske

32 posto radne snage Londona otpada na visokokvalificirane stručnjake s diplomama najvišeg stupnja obrazovanja

1238 korporativnih članova i 772 individualna člana broji londonski Lloyd’s, najstarije i najveće svjetsko tržište za prodaju osiguranja i reosiguranja, osnovano 1774. godine, a inkorporirano u društvo Lloyd’sa aktom iz 1871. godine

1/3 svjetske trgovine devizama odvija se u Londonu

600 tisuća novih radnih mjesta trebalo bi, prema procjenama, biti otvoreno na londonskom metropolitanskom području do 2016. godine

9 posto iznosi doprinos londonske financijske industrije cjelokupnom bruto društvenom proizvodu Velike Britanije

12,5 posto ukupne populacije Velike Britanije i Sjeverne Irske živi u okvirima Londona

Autor: Ivan Delaš
26. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close