Dok je državni aparat bio zauzet antikorupcijskom akcijom Maestro, u Hrvatskom fondu za privatizaciju i dalje su sklapani privatizacijski sporazumi na koje je Državna revizija iznijela niz primjedbi u izvješću za 2007. godinu, koje će se uskoro naći pred zastupnicima u Hrvatskom saboru.

Skandalozni slučaj prodaje KIM-a maloj dugoreškoj tvrtki se pritom ne spominje, no od pet ugovora zaključenih te godine samo je jedan, onaj za Zdenačku farmu iz Zdenaca, prošao bez zamjerki državnih revizora. Prodaja šibenskog TLM-a, splitske i sisačke željezare te iločkog tekstilca Iteksa sporna je što po ocjeni revizije nije prvo provedena priprema za prodaju i određene mjere restrukturiranja, čime bi se, smatraju, postigla bolja cijena. Najviše prostora u analizi dobila je prodaja TLM-a domaćem konzorciju za jednu kunu. Revizori se nisu osvrtali na činjenicu da je na natječaju odbijena po ocjeni stručnih službi HFP-a kvalitetnija ponuda inozemnog ponuđača, nego pokušavaju dokučiti kako je uopće određena prodajna cijena dionica društva. Uprava TLM-a, pokazao je njihov nalaz, Fondu je dostavila netočne podatke na temelju kojih je obavljana procjena vrijednosti društva. Navodi se da je po izvješću Uprave iskazani gubitak u razdoblju od 2003. do 2005. iznosio 508,2 milijuna kuna, što je 53 milijuna kuna ili 11,7 posto više od gubitka iskazanog u izvještajima koji su evidentirani u registru financijskih izvješća. HFP je, među ostalim, odgovorio da su u pripremi teksta natječaja sudjelovali predstavnici društva i ministarstava gospodarstva i financija te podsjećaju da je to bio treći natječaj pod posebnim uvjetima. Drugi sporan slučaj iz te godine koji su revizori analizirali jest prodaja udjela u Valjaonici cijevi Sisak za jednu kunu. S ponuđačem američkom tvrtkom CMC ugovorena je najmanja cijena kupoprodaje 10 milijuna, a najveća 37 milijuna kuna. Minimalnu je kupac trebao platiti u roku 30 dana od zaključenja ugovora, a razliku, ovisno o tomu utvrde li se naknadno obveze željezare, u roku 120 dana. No kupac to nije učinio. Stoga revizori od HFP-a traže poduzimanje svih aktivnosti za naplatu preostalih 12 milijuna kuna te postavljaju pitanje odgovornosti u slučaju da se to ne realizira.

O rasulu koje i dalje vlada u Fondu svjedoči i podatak da se na upozorenje revizora u HFP-u nije ništa poduzelo glede naplate potraživanja od čak 319,4 milijuna kuna od Hrvatskih željeznica. HFP tada je vodio Grga Ivezić. Nije nadalje uspostavljen ni unutarnji nadzor za koji je po propisima zadužen tajnik Fonda Franjo Jozić, a nisu ni usklađeni podaci o stanju portfelja. Tako je vrijednost iskazanog portfelja u poslovnim knjigama veća za 775 milijuna kuna nego vrijednost iskazana u pomoćnoj evidenciji u bazi podataka. Revizija upozorava i da nije uspostavljen nadzor nad zakonitosti rada HFP-a od Sabora kroz osnivanje nadzornog odbora, koji se posljednji put sastao 2004. godine. U izvješću Državna revizija otkriva i kako 2007. HFP nije donio ni Program rada, kojim bi se potpredsjednicima sektora odredili zadaci na temelju kojih bi ih se moglo kontrolirati. Osim HFP-a, uvjetno je mišljenje državne revizije dobio i Državni proračun za 2007. godinu, Carinska i Porezna uprava, Fond za razvoj i zapošljavanje, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo poljoprivrede, potom obrane, pravosuđa, unutarnjih poslova, zdravstva i znanosti. Uvjetno su mišljenje dobili i Ekonomski institut Zagreb te Institut za javne financije, kojima je zamjereno ugovaranje poslova mimo zakona o javnoj nabavi te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Isto je prošla i Financijska agencija, a jedan od naloga Fini jest “realno iskazivanje obveza u poslovnim knjigama i financijskim izvješćima kako bi financijski izvještaji prikazali istinit i objektivan prikaz stanja imovine i obveza Agencije”. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, utvrdila je revizija, uredno je naplaćivao građanima dopunsko zdravstveno osiguranje 80 kuna mjesečno iako je sam donio odluku da osiguranici za nju dobivaju usluge vrijedne 60 kuna te odluku da se toliko policu treba i naplaćivati, no HZZO se oglušio na upozorenje revizora da mora smanjiti cijenu police. Ministarstvo gospodarstva na “meti” je revizora jer nije zaključilo ugovor o pozajmici s gradom Šibenikom kojemu je za razgradnju TEF-a dalo u razdoblju od 1998. do 2007. 36,7 milijuna kuna i nije osiguralo povrat pozajmice. Utvrđeni su i propusti u postupku dodjele subvencije brodogradilištu i proizvođaču opreme za brodove koji su u privatnom vlasništvu u iznosu od 7 milijuna kuna – nisu tražene potvrde o isporuci brodova i opreme od neovisne institucije kao što se traži od državnih brodogradilišta. Porezna uprava nije provodila kontinuirano nadzor pojedinih velikih poreznih obveznika, od 206 velikih obveznika nadzor je u 2007. bio planiran kod 72, a obavljen je tek kod 40 njih, što je manje od 20 posto ukupnog broja tih obveznika. Porezna uprava objasnila je to manjkom inspektora, kao i zakonskom mogućnošću da se nadzor ne odvija svake godine.