Rast produktivnosti diljem svijeta prošle je godine naglo pao i vjerojatno će dalje padati u 2009. jer kompanije zadržavaju radnike čak i kada im pada prodaja i zarada, stoji u izvještaju koji je u četvrtak izdala međunarodna poslovna organizacija Conference Board.

Međutim, iako je trend diljem svijeta da produktivnost naglo pada zato što kompanije čuvaju radnu snagu u nadi da će oporavak doći brzo, iskustva različitih zemalja vrlo su različita. Koristeći najnovije podatke razvijenih ekonomija, odbor računa da je u 2008. količina robe i usluga koju su u svakom satu proizveli radnici u državama zapadnog dijela Europske unije pala na nulu zato što je u prvoj polovici godine broj zaposlenih nastavio rasti, dok je u jesen output počeo padati. Suprotno tome u Americi je stopa rasta produktivnosti lagano porasla, sa 1,5 posto u 2007., na 1,7 posto u 2008. Povećanje se pripisuje tome što je globalna recesija Ameriku pogodila prije i njezine kompanije bile su mnogo agresivnije pri otpuštanju radnika nego one u ostalim razvijenim ekonomijama. Razlika između naglog smanjivanja broja radnika u Americi i više obiteljski naklonjenih radnih praksi u Europi postavila je zagonetku za političare u trenutku kada se razvijene ekonomije suočavaju s najgorom recesijom od 1945. godine. Pitanje koje se postavlja je bi li vlasti trebale pokušati spasiti radna mjesta i umanjiti jad recesije po cijenu pada produktivnosti zbog toga što ljudi nastavljaju raditi na poslovima za koje možda ne postoji tržište ili bi političari trebali zagovarati ukidanje radnih mjesta, što bi pogoršalo recesiju, ali bi otvorilo mogućnost većih inovacija i bržeg budućeg rasta? Bart van Ark, glavni ekonomist Conference Boarda, rekao je da su izbori politike teški i da nitko ne bi trebao gajiti nikakve iluzije da bi rast produktivnosti pomogao ekonomijama u 2009. Ipak, upozorio je vlade da se ne bi trebale opsesivno baviti samo radnim mjestima i ulazima kapitala, a ignorirati dugoročnije koristi od rasta produktivnosti, koji je temeljna sila koja pokreće rast životnih standarda. Budući da inovacije i rast produktivnosti često dolaze iz poslovnih investicija, on podržava potrošnju vlade sličnu nekim dijelovima nadolazećeg američkog paketa stimulacija vezanim uz infrastrukturu i nove tehnologije jer je cilj pomoći obiteljima, podignuti razinu zaposlenosti i stvoriti dugoročnije prilike za stvaranje bogatstva. U 2009. odbor predviđa da će razina zarade po satu pasti u velikom dijelu Europe jer će zarada pasti više nego ukupan broj radnih sati. Suprotno tome očekuje da će u Americi razina zaposlenosti pasti brže od zarade, a broj sati koji će se odraditi u najvećoj svjetskoj ekonomiji oštro će pasti za 2,2 posto.