EN DE

Skladištenjem nafte do što veće dobiti

Autor: Poslovni.hr
15. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

The New York Times piše o naftnim tvrtkama koje pokušavaju ostvariti veće profite kupujući naftu sada kako bi nagomilale zalihe i poslije ih prodavale po većoj cijeni

Od Indijskog oceana, preko južnog Atlantika, do Meksičkog zaljeva divovski supertankeri do vrha napunjeni naftom stoje u sidrištima ili polagano kruže morem bez cilja. Brodovi služe kao plutajući spremnici za spremanje nafte i čekaju. Kompanije i zemlje koje su ih u tu svrhu unajmile napravile su jednostavnu kalkulaciju: cijena nafte je pala toliko nisko da je vrijeme za rast.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Neke zemlje koje proizvode naftu pokušavaju postići taj rast koristeći tankere da uklone naftu s tržišta, dok trgovci pokušavaju ostvariti profit kupujući jeftinu naftu sada, kako bi je stavili u zalihe i kasnije prodali po višoj cijeni. Stvaranje zaliha nafte je postalo toliko popularno da počinje nedostajati kapaciteta spremnika na kopnu. Prije samo šest mjeseci kompanije diljem naftnih pravaca žurile su što prije prevesti naftu na tržišta, pokušavajući ići u korak s naglim rastom potražnje i rastućim cijenama. Sada kada je globalna ekonomija klonula i ljudi manje voze potražnja za naftom je naglo pala – i te iste kompanije se ponašaju kako je do nedavno bilo nezamislivo. Proizvođači nafte zatvaraju bušotine, prerađivači proizvode manje benzina, a planiranje investicija je problematično diljem industrije.Problem za kompanije nije samo to što su cijene niže, nego to što su postale hirovite – što je povijesno znak nestabilnog tržišta čiji smjer se ne može predvidjeti. Između Božića i prošlog tjedna cijene nafte su porasle 40 posto, da bi posljednjih dana skoro jednako oštro promijenile smjer. Samo u prošlom tjednu cijena barela nafte pala je skoro 12 posto u samo jednom danu. “Tržišta naftom su u šoku,” objašnjava Daniel Yergin, savjetnik za energiju i autor knjige o povijesti svjetskih tržišta naftom “Nagrada”. “Nestabilnost cijena pojačava dojam šoka, zbunjenosti i nesigurnosti.” Nagle promjene cijena nastavak su trendova iz prošle godine, kada je cijena barela nafte u srpnju porasla na skoro 150 dolara, sa malo manje od 100 dolara u siječnju, te nakon toga prošlog mjeseca naglo pala na manje od 35 dolara. Dnevne cijene nafte su porasle ili pale za pet posto ili više 39 puta, dok se to tijekom prethodne dvije godine dogodilo samo četiri puta. Jedina godina u bliskoj prošlosti usporediva po nestabilnosti bila je 1990., godina u kojoj je Irak izvršio invaziju na Kuvajt. Nestabilnost koja se ne smiruje izaziva brigu u cijelim kompliciranim lancima proizvodnje i investicija koji čine naftni svijet. Prije godinu dana proizvođači i prerađivači nafte nisu mogli prevoziti svoje proizvode dovoljno brzo da udovolje rastućoj svjetskoj potražnji i dostignu rastuće cijene. Sada kada potražnja i cijene padaju imaju 327 milijuna barela zaliha u svojim spremnicima.

Od Indijskog oceana, preko južnog Atlantika, do Meksičkog zaljeva divovski supertankeri do vrha napunjeni naftom stoje u sidrištima ili polagano kruže morem bez cilja. Brodovi služe kao plutajući spremnici za spremanje nafte i čekaju. Kompanije i zemlje koje su ih u tu svrhu unajmile napravile su jednostavnu kalkulaciju: cijena nafte je pala toliko nisko da je vrijeme za rast.

Neke zemlje koje proizvode naftu pokušavaju postići taj rast koristeći tankere da uklone naftu s tržišta, dok trgovci pokušavaju ostvariti profit kupujući jeftinu naftu sada, kako bi je stavili u zalihe i kasnije prodali po višoj cijeni. Stvaranje zaliha nafte je postalo toliko popularno da počinje nedostajati kapaciteta spremnika na kopnu. Prije samo šest mjeseci kompanije diljem naftnih pravaca žurile su što prije prevesti naftu na tržišta, pokušavajući ići u korak s naglim rastom potražnje i rastućim cijenama. Sada kada je globalna ekonomija klonula i ljudi manje voze potražnja za naftom je naglo pala – i te iste kompanije se ponašaju kako je do nedavno bilo nezamislivo. Proizvođači nafte zatvaraju bušotine, prerađivači proizvode manje benzina, a planiranje investicija je problematično diljem industrije.Problem za kompanije nije samo to što su cijene niže, nego to što su postale hirovite – što je povijesno znak nestabilnog tržišta čiji smjer se ne može predvidjeti. Između Božića i prošlog tjedna cijene nafte su porasle 40 posto, da bi posljednjih dana skoro jednako oštro promijenile smjer. Samo u prošlom tjednu cijena barela nafte pala je skoro 12 posto u samo jednom danu. “Tržišta naftom su u šoku,” objašnjava Daniel Yergin, savjetnik za energiju i autor knjige o povijesti svjetskih tržišta naftom “Nagrada”. “Nestabilnost cijena pojačava dojam šoka, zbunjenosti i nesigurnosti.” Nagle promjene cijena nastavak su trendova iz prošle godine, kada je cijena barela nafte u srpnju porasla na skoro 150 dolara, sa malo manje od 100 dolara u siječnju, te nakon toga prošlog mjeseca naglo pala na manje od 35 dolara. Dnevne cijene nafte su porasle ili pale za pet posto ili više 39 puta, dok se to tijekom prethodne dvije godine dogodilo samo četiri puta. Jedina godina u bliskoj prošlosti usporediva po nestabilnosti bila je 1990., godina u kojoj je Irak izvršio invaziju na Kuvajt. Nestabilnost koja se ne smiruje izaziva brigu u cijelim kompliciranim lancima proizvodnje i investicija koji čine naftni svijet. Prije godinu dana proizvođači i prerađivači nafte nisu mogli prevoziti svoje proizvode dovoljno brzo da udovolje rastućoj svjetskoj potražnji i dostignu rastuće cijene. Sada kada potražnja i cijene padaju imaju 327 milijuna barela zaliha u svojim spremnicima.

Autor: Poslovni.hr
15. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close