Prije 45 godina počela je nova svemirska era za čovječanstvo kada se 12. travnja 1961. godine, u Zemljinu orbitu vinuo prvi svemirski putnik po imenu Jurij Gagarin i letjelicom Vastok obletio planet za “svega” 108 minuta. Taj je dan prvo je postao nacionalni praznik u bivšem Sovjetskom savezu, a Dan astronautike – danas se obilježava brojnim manifestacijama širom svijeta. Koliko je taj događaj bitan za tijek ljudske povijesti pokazuje podatak da čak i Zagreb ima svoj Put Jurija Gagarina.
Od tog povijesnog događaja 439 Zemljana bilo je u svemiru iz 35 država svijeta, i svaki od njih bio je slavljen kao nacionalni junak. Nerijetko su i škole dobivale imena astronauta. Samo iz ruskog svemirskog centra Bajkonur, s kojeg je uzletio i Gagarin, do danas krenulo je sto svemirskih brodova. Posljednji među njima 1. travnja dostavio je na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) njenu 13. posadu – Rusa Pavela Vinogradova, Amerikanca Jeffrey Williamsa i Brazilca Marcosa Pontesa, koji je sa sobom na svojem prvom letu ponio baš fotografiju Gagarina.
Na žalost, svi se nisu vratili živi. Njih 18 poginulo je ili prilikom uzletanja ili povratka, najmanje 11 prilikom treninga na Zemlji, nesretno je nastradalo i sedamdesetak članova pomoćnog osoblja. A samo je posada Sojuza 11 poginula u samom svemiru.

Veliki prasak
Iako je povijest osvajanja svemira nemoguće odijeliti od njenih početaka u davnoj prošlosti u astronomiji drevnih civilizacija, priča o osvajnju bližeg susjedstva naše planete priča je o hrabrim pojednicima koji su sjedali u vrh raketa i odletjeli u povijest. Ime Jurija Gagarina prvo je na listi, ali on se na tome njestu nalazi samo zato jer je on bio prvi koji se vratio živ. S druge strane svi oni nesretnici prije njega pali su u zaborav. Povijesni podaci pak govore da je prvi pokušaj bio u 16. stoljeću kada je znanstvenik u službi kineskog cara iz Ming dinastije sklopio prvu svemirsku raketu po imenu Wan Hu. No, let nije bio uspješan, a kroničari tvrde da je sve završilo s velikim praskom. Četiri stoljeća kasnije, počela je svemirska utrka dvije supersile kao dio hladnog rata. U sporednim ulogama i to s obje strane bili su njemački raketni znanstvenici koji su za Hitlera i naciste u Drugom svjetskom ratu radili zloglasne projektile V1 i V2. Kako je većina prvih primjeraka svemirskih raketa eksplodirala prilikom polijetanja i poslije nekoliko sekundi leta, lideri programa odlučili su ne slati odmah ljude pa je prvo biće sa Zemlje poslano u orbitu sa ruske strame bila ruska kujica Lajka, a sa američke to je bio majmun, no njemu nitko nije zapamtio ime.
Zato je ime Alana Sheparda ostalo upamćeno kada je na letjelici Freedom 7 u lipnju 1961. odletio u suborbitu. Tadašnji SSSR je u prvoj utakmici pobjedio, ali nakon toga Sjedinjene Države preuzimaju primat. Dominacija NASA potvrđena je 1969. godine kada su uspješno poslali i vratili ljudsku posadu sa Mjeseca. Imena Neila Armstronga i Buzza Aldrina upisana su zlatnim slovima u povijesti. Među Amerikancima najpoznatiji je John Glenn, za kojeg se očekivalo da će biti prvi astronaut, no njega je rekord čekao dosta kasnije tek u 77. godini života, kad je postao najstariji čovjek koji je letio u svemir. Što se tiče ljepšeg spola, zanimljivo je da su tadašnji Sovjeti bili puno otvoreniji prema ravnopravnosti spolova pa su prvu ženu u orbitu poslali samo dvije godine nakon Gagarina. Točnije, 1963. Valentina Terješkova na Vostoku 6 odletila je na kratko putovanje od par krugova oko Zemlje. S druge strane Amerikanci su 20 godina kasnije poslali prvu astronautkinju, a to je bila Sally Ride.
Razvojem sve modernijih letjelica, pogotovo američkog space shuttlea, letovi u orbitu postali su toliko česti, manje zanimljivi, da je polako počelo padati interes i za svemirska istraživanja. Tek je nesreća raketoplana Challenger 28. siječnja 1986., koja se dogodila 73 sekunde poslije polijetanja vratila astronaute, ili njihovu tragediju, na naslovne stranice. Devedesete godine prošlog stoljeća donijele su suradnju Rusije i SAD-a, zajedničke posade, korištenje svemirske stanice Mir, početak radova na ISS-u…

Svemirski turisti
Treći milenij ponovo je unio malo živosti u svemirska istraživanja. Američki bogataš Dennis Tito platio je ruskoj svemirskoj agenciji, koja je grcala u dugovima, 20 milijuna dolara za dvedesetak dana boravka na Miru. Tako je počela komercijalna utrka za svemirski turizam. Pobjedu je za prvi privatni let odnio Burt Rutan sa svojom letjelicom SpaceShipOne i za to dobio 10 milijuna dolara nagrade.
Nije trebalo proći puno vremena da se i poduzetnici uključe u posao koji će vrijediti milijarde. Među njima je najdalje otišao Britanac Richard Branson koji je čak prodao profitabilni Virgin Mobile kako bi financirao gradnju prvog svemirskog hotela. Kada će biti završen, još se ne zna.