Naftne kompanije i trgovci naftom klade se da će cijena barela skočiti u nadolazećim mjesecima pa su počeli skladištiti zalihe na supertankerima, brodovima nosivosti oko 2 milijuna barela nafte.

Riječ je o neuobičajenoj praksi u normalnim okolnostima budući da je držanje zaliha na brodovima znatno skuplje u odnosu na njihovo skladištenje na kopnu. No s obzirom na cijene nafte na svjetskom tržištu, proizvođačima je povoljnije unajmljivati brodove nego prodavati po niskoj cijeni, dok istovremeno špekulanti pune rezerve očekujući buduću zaradu. Za čuvanje zaliha na moru koristi se 25 supertankera, a njihov broj mogao bi se uskoro povećati. “S ovako velikom potražnjom nismo se susreli godinama. Svaki dan dobivamo nove narudžbe”, izjavio je Jens Martin Jensen, izvršni direktor norveškog Frontlinea koji upravlja sa 50 supertankera i iznajmljuje ih. Prema njegovim riječima, do kraja mjeseca će iznajmiti dodatna tri broda. U Hrvatskoj slične tankere ima jedino Tankerska plovidba iz Zadra, no ipak nešto manjeg kapaciteta. “Naša tri tankera su nosivosti 1,3 milijuna barela. Imali smo upite stranih naftnih trgovaca za najmom, među kojima su Vitol i Glencore, međutim, odbili smo ih jer su naši brodovi već u dugoročnom najmu. Ovakvu potražnju nismo imali još od krize 80-ih godina”, rekao je za Poslovni dnevnik kapetan Dragan Gaćina, komercijalni direktor Tankerske plovidbe.

Isplativije skladištenje
Prema njegovim riječima, najam takvog broda stoji između 50 i 52 tisuće dolara na dan, dok za korištenje onih većih, nosivosti 2 milijuna barela, treba platiti više od 60 tisuća dolara. “Veća potražnja za takvim tankerima uobičajena je u vrijeme kriza ili ratova. Trgovci naftom očekuju rast cijena nafte, a prema nekim procjenama, barel bi sredinom godine mogao biti 80 dolara”, rekao je Gaćina. On kaže kako velike naftne kompanije poput iranskog National Oila ili British Petroleuma imaju kome prodati proizvedenu naftu, no više im se isplati skladištiti je te što prije podići cijenu. Što se tiče Ine, ona uvozi male količine isključivo za potrošnju pa zasad nije izgledno njeno skladištenje na brodovima. Osim proizvođača, skladištenju se najviše okreću špekulanti poput spomenutih Vitola i Glencorea. Tankerska plovidba zasad neće naručivati ovakve nove brodove, a nema naznaka ni da bi neki drugi domaći brodar uskoro mogao nabaviti tanker za skladištenje nafte.

Daljnji pad cijena
Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su u ponedjeljak za više od dva dolara, kliznuvši ispod razine od 39 dolara za barel pod pritiskom sve većeg broja dokaza da je recesija smanjila globalnu potrošnju energije. U takvim okolnostima barel sirove nafte na američkom je tržištu 38,4 dolara, dok je na tržištu u Londonu njegova cijena iznosila 42,80 dolara. Cijene su pale unatoč vijestima da Saudijska Arabija planira smanjiti proizvodnju više nego što je dogovoreno, te usprkos poremećajima u opskrbi plinom u Europi zbog rusko-ukrajinskog spora i napetosti na Bliskom istoku. Izvješće američke vlade pokazalo je da su poslodavci smanjili u prosincu broj radnih mjesta za 524.000, poguravši stopu nezaposlenosti na najvišu razinu u gotovo 16 godina.