Farmaceutske tvrtke izmišljaju nove bolesti kako bi poboljšale prodaju svojih proizvoda, pretvarajući sasvim zdrave ljude u pacijente ovisne o lijekovima i dodacima prehrani, što u nekim slučajevima može biti čak i prijetnja njihovom zdravlju, objavljeno je u nizu članaka medicinskog časopisa PLoS Medicine (Public Library Of Science).

Kvaliteta života
Seksualna disfunkcija, sindrom nemirnih nogu, bipolarni poremećaj i poremećaj pozornosti s hiperaktivnivnošću (ADHD) najčešće su boljke o kojima govore ovi autori, tvrdeći kako su farmaceuti svjesni da se svaka, čak i najmanja smetnja može dobro unovčiti. Tom se popisu, međutim, mogu pridružiti još deseci izmišljenih bolesti koje se “uspješno liječe” takozvanim lifestyle drugs, u prijevodu lijekovima za poboljšanje kvalitete života. Iako mnogi to ni u snu ne bi priznali, ćelavost je problem broj jedan skoro svakog muškarca kojima je genetika namijenila postupan gubitak kose. Stotine proizvoda koji navodno jamče da će ćela izgubiti sjaj prošle su kroz trgovine, a šarmantni ćelavci još nas okružuju. “Narančina kora” najveći je neprijatelj današnjih žena, mažemo se gelovima, blatom, uljima, umatamo u folije, grijemo, znojimo, trljamo, pijemo kapsule za skupljanje masti, uklanjanje vode, eliminaciju toksina…i brojimo novčanice unedogled. Bore! Teška bolest koju si nijedna žena koja drži do sebe ne smije priuštiti! Opet se mažemo, uštrcavamo injekcije po očima, oko usta…

Instant zdravlje
Iako žene u klimakeriju zaista mogu imati značajne tegobe, paleta različitih pripravaka protiv simptoma menopauze zaista su impresivni, iako, ruku na srce, rijetko kad ostvare očekivanja. Starost sama po sebi ne može biti bez tegoba, istina je koja farmaceutima donosi milijarde zarade (pogotovo u zemljama s malo boljim mirovinama). Čarobne biljke koje poboljšavaju cirkulaciju, tako da svaka baka opet može može poskočiti kao u dvadesetoj i prisjetiti se od prve imena svakog unuka, proizvođači najviše vole. “Neiscrpna je mogućnost iskorištavanja ljudske želje da bude vječno mlad, i tu je farmaceutska industrija našla svoj interes. Isto tako, takozvani lifestyle drugs omogućuju nam da pretjerano uživamo u hrani i piću, te da se praktički uopće ne krećemo. Drugim riječima, lijekovi su zamijenili zdrav način života. Postajemo instant generacija, isto kao što se želimo nabrzaka obogatiti uz što manji trud, tako bismo istim tempom željeli postići da se što prije i bez napora bolje osjećamo i bolje izgledamo”, pojašnjava klinički farmakolog dr. Igor Francetić i napominje da se radi uglavnom o lijekovima koji se piju konstantno (za razliku primjerice od lijekova protiv bolova koji se piju simptomatski) i predstavljaju odličan izvor zarade. Ne samo da ne informiraju dovoljno svoje pacijente o tome da im neki lijekovi nisu potrebni, liječnici te lijekove i sami u mnogim slučajevima preporučuju, bilo zbog veze s farmaceutima, bilo slijedom osobnog uvjerenja. U nekim slučajevima to se može protumačiti kao korupcija (kad liječnik ima izravnu korist od prodaje).
Zahvaljujući sve široj dostupnosti lijekova koji rješavaju probleme koji su se ranije smatrali normalnim posljedicama starenja, odnosno normalnim osjećajima, moderna medicina zapravo je u velikoj moralnoj dilemi. Dobar primjer je Viagra farmaceutskog diva Pfizer, planetarno poznat lijek protiv seksualne disfunkcije koji se u početku prepisivao samo oboljelima od dijabetesa i osobama s oštećenjima kralješnice, a danas se preporuča svim muškarcima koji žele postići ili produžiti erekciju (bez obzira je li ona izostala kao primjerice posljedica pretjeranog uzimanja alkohola).

Odgovorni liječnici
Samo u prvoj godini izlaska na tržište Viagra je Pfizeru povećala profit za 38 posto u odnosu na prethodnu godinu! A da se radi o zaista unosnom poslu pokazuje podatak da se u Americi godišnje proda lifestyle lijekova ukupne vrijednosti od 23 milijarde dolara! Drugim riječima, je li svako odstupanje od uobičajenog stanja indicirano za liječenje? Što je s ljudima s kojima je medicinski sve u redu, ali se naprosto žele bolje osjećati? I na kraju; tko će tu terapiju platiti, odnosno je li u redu u tom slučaju posegnuti u zdravstvene fondove? Kad se, primjerice, radi o lijekovima koji pomažu u rješavanju problema debljine, snižavanje kolesterola (iako to nisu izmišljene bolesti, već stanja koja ovise o načinu života), domaći farmakolozi su isključivi i smatraju da takve lijekove pacijenti trebaju plaćati iz vlastitog džepa.
Naravno, farmaceuti poriču sve optužbe pod izgovorom da oni ne komuniciraju izravno s krajnim kupcima, što je i istina. Najveću odgovornost, smatra dr. Francetić, osim samih kupaca koji bi trebali voditi računa o svom zdravlju, snose liječnici opće medicine te mediji koji svoju publiku svakodnevno zasipaju promotivnim porukama (što uredno plaćenim, što skrivenim).
Dovoljan je pogled na jedan blok televizijskih reklama ili jedan od ženskih ili muških časopisa da sve bude jasno. Inteligentne propagandne poruke i najveće skeptike dovode u napast da iskeširaju par stotina kuna za najnoviji pripravak koji će ih učiniti privlačnijim suprotnim (ili istom) spolu ili im produžiti mladost.

Zločestu djecu liječe u Sloveniji

Potrošnja psihostimulansa protiv sindroma hiperaktivnosti (ADHD) kod djece u Americi je od devedesetih godina prošlog stoljaća do danas višekratno povećana, na što upozorava struka već neko vrijeme.
Iako pedijari tvrde da je za teže slučajeve poremećaja potrebna terapija lijekovima, u većini slučajeva lijekovi se daju bez razloga, a djeci koja su zapravo neodgojena ili im nedostaje pažnja odraslih pripisuje se ozbiljna bolest samo da bi odrasli oko njih imali više mira.
Učitelji koji žele mir u učionicama čak se nazivaju glavnim brokerima koji rade za interese proizvođača psihostimulansa. U Hrvatskoj se psihostimulansi ne mogu nabaviti jer ih nitko ne uvozi, a roditelji kojima je to preporučeno odlaze u Sloveniju gdje djeca plaćaju i pregled i lijek.

Čarobna riječ – imunitet

Ako obratimo pažnju ovih ćemo dana posebno primijetiti čime se sve možemo riješiti proljetnog umora ili pak povećati imunitet. Imunitet je čarobna riječ koja otvara mnoge novčanike u potrazi za vitaminskim pripravkom koji će nas osloboditi svih viroza. Kljukamo se njima bez ikakve veze i znanja da nam neki od njih mogu samo naškoditi.
“Takozvani dodaci prehrani sve se više koriste, i to često puta bez ikakvog razloga, upozorava nutricionistica Suzana Tomašević, vlasnica centra za dijabetologiju i savjetovališta u kojem se pruža usluga mjerenja razine vitamina i minerala u tijelu. NUtricionistica tvrdi da suu među korisnicima najpopularniji multivitamini (valjda da ubiju više muha jednim udarcem).
”Ljudi ih uzimaju a da prije toga ne utvrde stanje svog organizma te vrlo često bilježimo višak recimo B-kompleksa, a kod žena vrlo često manjak folne kiseline”, pojašnjava Tomašević i dodaje još jednu važnu stvar – ljudi vitamine i minerale uzimaju umjesto hrane, što je sasvim pogrešno.
S obzirom da industrija daje ono što se traži, dodaci prehrani često se neizravno promoviraju upravo kao zamjena za zdrav način života. Ako se neredovito i nekvalitetno hranite, uzmite naš proizvod i bit ćete zdravi, otprilike glase mnoge promotivne poruke za vitamine i minerale.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske