EN DE

Islamsko bankarstvo zbog krize Japanu sve zanimljivije

Autor: Miho Dobrašin
07. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Unatoč zelenom svijetlu upaljenom za ovaj tip bankarstva, vidljive su i jasne prepreke poput pravnog sustava i poreza

Japanska je vlada učinila malen, no istovremeno važan korak u uvođenju islamskog bankarstva u tu zemlju. Naime, nakon što je zbog globalne financijske krize došlo do smanjenoga kreditiranja, japanska agencija za nadzor financijskih usluga dopustila je krajem prošle godine bankama bavljenje tom specifičnom vrstom bankarstva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Islamske banke, primjerice, ne odobravaju nenamjenske kredite, nego ako želite kupiti automobil, stan ili upisati fakultet, banka će to učiniti za vas te ćete joj platiti određenu naknadu koju zovu profitna marža. Te profitne marže otprilike su jednake kamatnim stopama klasičnih banaka, no nema kamate na kamatu. Naknada se ne mijenja bez obzira na inflaciju. Banka ne daje gotovinu te se tako dobiva jamstvo da sredstva neće otići na stvari koje islam ne dopušta. Nadalje, islamske banke ne smiju biti ni previše zadužene. Ta vrsta bankarstva mogla bi u Japanu doživjeti znatnu ekspanziju, smatra dio tamošnjih analitičara. Prema nekim procjenama, obujam islamskog financiranja u svijetu mogao bi dugoročno porasti sa sadašnjih jedan na četiri bilijuna dolara, no zasad je teško procijeniti koliki bio dio otpao na Japan. Analitičari također napominju da mnoge arapske zemlje zbog globalne krize povlače novac dobiven od nafte s tržišta kapitala diljem svijeta, pa Japan sada pokušava privući te petrodolare. To potvrđuje i izvršni direktor Instituta za međunarodne financije Yoshihiro Watanabe, istaknuvši da važnost islamskog bankarstva leži u privlačenju novca dobivenog od nafte u Japan te stimuliranja gospodarstva. Analitičari kažu kako je ta vrsta bankarstva važna i za pokretanje različitih projekata na Bliskom istoku te može doprinijeti razvoju azijskog tržišta obveznica. Unatoč brojnim preprekama koje postoje u Japanu tamošnji privatni sektor već sudjeluje u međunarodnim projektima financiranima islamskim bankarstvom. Tako je nizozemska podružnica banke Mizuho Corporate predvodila grupu banaka koje su u Saudijskoj Arabiji odobrile sindicirani kredit za vađenje ruda, a dio kredita zasnivao se upravo na islamskom načinu financiranja. U Maleziji je podružnica financijske kuće Aeon Credit Service zajedno s tvrtkom Toyota Capital Malaysia proširila obujam kredita za kupnju automobila zahvaljujući islamskim pravilima kreditiranja. Islamsko financiranje proširilo se i na burze. Naime, Tokijska burza je zajedno s tvrtkom Standard & Poor’s razvila indeks kompanija koje posluju prema šerijatskim zakonima. Japanska banka za međunarodnu suradnju postala je prva japanska organizacija koja se priključila Islamskoj financijskoj upravi. Ipak, ima i onih koji smatraju upitnim seljenje “naftnog” novca u Japan, posebice nakon što su se pojavili znakovi usporavanja islamskoga kreditiranja u odnosu na prošlu godinu te nakon drastičnog pada vrijednosti barela nafte na svjetskom tržištu. Unatoč zelenom svjetlu, japanske agencije za tržišno natjecanje tvrde kako poslovno okruženje u Japanu još nije dostiglo potrebnu točku za značajnije pojavljivanje bankarskih institucija specijaliziranih za islamsko financiranje. Među glavnim preprekama su pravni i porezni okvir.

Japanska je vlada učinila malen, no istovremeno važan korak u uvođenju islamskog bankarstva u tu zemlju. Naime, nakon što je zbog globalne financijske krize došlo do smanjenoga kreditiranja, japanska agencija za nadzor financijskih usluga dopustila je krajem prošle godine bankama bavljenje tom specifičnom vrstom bankarstva.

Islamske banke, primjerice, ne odobravaju nenamjenske kredite, nego ako želite kupiti automobil, stan ili upisati fakultet, banka će to učiniti za vas te ćete joj platiti određenu naknadu koju zovu profitna marža. Te profitne marže otprilike su jednake kamatnim stopama klasičnih banaka, no nema kamate na kamatu. Naknada se ne mijenja bez obzira na inflaciju. Banka ne daje gotovinu te se tako dobiva jamstvo da sredstva neće otići na stvari koje islam ne dopušta. Nadalje, islamske banke ne smiju biti ni previše zadužene. Ta vrsta bankarstva mogla bi u Japanu doživjeti znatnu ekspanziju, smatra dio tamošnjih analitičara. Prema nekim procjenama, obujam islamskog financiranja u svijetu mogao bi dugoročno porasti sa sadašnjih jedan na četiri bilijuna dolara, no zasad je teško procijeniti koliki bio dio otpao na Japan. Analitičari također napominju da mnoge arapske zemlje zbog globalne krize povlače novac dobiven od nafte s tržišta kapitala diljem svijeta, pa Japan sada pokušava privući te petrodolare. To potvrđuje i izvršni direktor Instituta za međunarodne financije Yoshihiro Watanabe, istaknuvši da važnost islamskog bankarstva leži u privlačenju novca dobivenog od nafte u Japan te stimuliranja gospodarstva. Analitičari kažu kako je ta vrsta bankarstva važna i za pokretanje različitih projekata na Bliskom istoku te može doprinijeti razvoju azijskog tržišta obveznica. Unatoč brojnim preprekama koje postoje u Japanu tamošnji privatni sektor već sudjeluje u međunarodnim projektima financiranima islamskim bankarstvom. Tako je nizozemska podružnica banke Mizuho Corporate predvodila grupu banaka koje su u Saudijskoj Arabiji odobrile sindicirani kredit za vađenje ruda, a dio kredita zasnivao se upravo na islamskom načinu financiranja. U Maleziji je podružnica financijske kuće Aeon Credit Service zajedno s tvrtkom Toyota Capital Malaysia proširila obujam kredita za kupnju automobila zahvaljujući islamskim pravilima kreditiranja. Islamsko financiranje proširilo se i na burze. Naime, Tokijska burza je zajedno s tvrtkom Standard & Poor’s razvila indeks kompanija koje posluju prema šerijatskim zakonima. Japanska banka za međunarodnu suradnju postala je prva japanska organizacija koja se priključila Islamskoj financijskoj upravi. Ipak, ima i onih koji smatraju upitnim seljenje “naftnog” novca u Japan, posebice nakon što su se pojavili znakovi usporavanja islamskoga kreditiranja u odnosu na prošlu godinu te nakon drastičnog pada vrijednosti barela nafte na svjetskom tržištu. Unatoč zelenom svjetlu, japanske agencije za tržišno natjecanje tvrde kako poslovno okruženje u Japanu još nije dostiglo potrebnu točku za značajnije pojavljivanje bankarskih institucija specijaliziranih za islamsko financiranje. Među glavnim preprekama su pravni i porezni okvir.

Autor: Miho Dobrašin
07. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close